Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ZDRAVA PREHRANA, UGLJIKOHIDR, PROTEINI - Coggle Diagram
ZDRAVA PREHRANA
Pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos hranjivih tvari koje su potrebne za rast, razvoj te održavanje normalne funkcije tkiva i organa. Ona je jedan od važnih čimbenika za održavanje i poboljšanje zdravlja. Pravilnu prehranu odlikuju umjerenost, raznolikost i uravnoteženost.
-
-
-
UGLJIKOHIDRATI
Ugljikohidrati su najdostupniji izvor energije iz hrane. Baš kao i masnoće, klasifikacija ugljikohidrata odnosi se na duljinu lanca: jednostavni ili složeni ugljikohidrati. Monosaharidi, odnosno jednostavni šećeri su glukoza, fruktoza i galaktoza. Disaharidi, odnosno dvokomponentni šećeri su saharoza (stolni šećer) i laktoza (mliječni šećer). Od polisaharida u prehrani najznačajniji je škrob koji se sastoji od u lance povezanih molekula glukoze.
Možda se najvažnija klasifikacija ugljikohidrata odnosi upravo na njihov glikemijski učinak – tj. učinak na glukozu u krvi. Razlikujemo stoga ugljikohidrate s glikemijskim i ne-glikemijskim učinkom. Prvi su direktni izvor glukoze i time direktno doprinose brzom učinku dotoka glukoze, dok drugi prolaze u debelo crijevo i prolaze fermentaciju djelovanjem bakterija.
Glavni su izvori ugljikohidrata: voće, žitarice, mahunarke i povrće. Nerijetko je značaj nekih namirnica pogrešno shvaćen, pa tako u kategoriji raznolikih izvora ovih makronutrijenata, neke ugljikohidratne namirnice imaju prevelik značaj, dok su istovremeno ostale posve izostavljene.
Tako je u prehrani suvremenog čovjeka prevelik naglasak na oljuštenim žitaricama i proizvodima od žita iz bijelog brašna, krumpiru, a značajno je podcijenjen unos cjelovitog neškrobastog povrća i svježeg voća. Koncentracija glukoze u krvi raste odmah nakon jela koje sadrži šećere ili probavljivi škrob, i obično se vraća na vrijednosti koje odgovaraju stanju posta, u roku od 2-3h.
PROTEINI
Proteini se tijekom probave razgrađuju na osnovne gradivne jedinice – aminokiseline, koje služe u tzv. „bazenu aminokiselina“ za mnogobrojne i dinamične procese u organizmu, bilo da su to metabolički procesi razgradnje ili ugradnje. Važno je naglasiti sljedeću činjenicu: sinteza i razgradnja proteina koristi energiju. Tako primjerice sinteza proteina može koristiti 15-20% energije bazalnog metabolizma (esencijalne energije potrebne za odvijanje osnovnih životnih funkcija). Termogeni učinak hrane posebno se odnosi na proteinske namirnice, a koji omogućava da prehrana dovoljno bogata proteinima osigurava potrošnju energije i – mršavljenje.
Bez proteina, znatno se onemogućavaju često priželjkivani i korisni signali sitosti. Jačanje imunološkog sustava nemoguće je bez proteina, i nekih aminokiselina (njihovih gradivnih elemenata) kao što je glutamin – „antistresna“ aminokiselina.
Proteini su osnovne hranjive tvari s naglašenom strukturnom i funkcionalnom ulogom u svakoj stanici organizma i imaju ogromnu ulogu pri održavanju vitalnih funkcija pri zdravlju čovjeka. Štoviše, nakon vode, upravo su proteini najzastupljenije kemijske sastavnice ljudskog tijela. Sve stanice tijela sadrže proteine. Neki od najznačajnijih čimbenika u fiziologiji čovjeka po sastavu su proteini: enzimi (bez kojih ne bi bilo metaboličkih reakcija), hormon inzulin je protein, hemoglobin koji „nosi“ kisik po sastavu je protein, globulini imunološkog sustava (imunoglobulini) također su proteini sastavom... Ovim primjerom sasvim je razvidno kako značaj proteina u prehrani znatno nadilazi čestu konotaciju o potrebi proteina isključivo za izgradnju mišićne mase.
Biološki najvrijedniji su proteini iz hrane životinjskog podrijetla: bjelanjak jajeta, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, riba; dok su u prehrani također potrebni proteini biljnog podrijetla sadržani u mahunarkama, žitaricama i orašastim plodovima.
-
-
