SESTRINSKA SKRB ZA BOLESNIKA S ALERGIJSKIM BOLESTIMA

INTERVENCIJE MEDICINSKE SESTRE

Prepoznavanje uzročnika alergijskih reakcija

otklanjanje uzročnika kako bi se umanjili ili u potpunosti otklonili simptomi i tegobe koje oni uzrokuju.

primjena ordinirane terapije i praćenje njezina djelovanja

radi poboljšanja općeg stanja bolesnika, umanjenja tegoba i održavanja optimalnog stanja bolesnika

stalan nadzor nad bolesnikom

stalnim nadzorom bolesnika moguće je uočiti djelotvornost provedenih postupaka i dane propisane terapije. Isto tako omogućuje pravovremeno uočavanje eventualnih promjena

obavjestiti liječnika o promjenama

u svrhu brze i točne ordiniranosti određenog postupka

monitoring ukoliko je to potrebno

ukoliko je kod bolesnika došlo do pojave anafilaktičkog šoka, potrebno ga je spojiti na monitoring radi kotrole u vitalne prametre

primjena obloga

oblozi pomažu kada je zbog alergijske reakcije došlo do pojave edema i svrbež.

upućivanje bolesnika na dijagnostičke pretrage

Bolesniku se treba objasniti zašto će se i na koji način provesti određeni dijagnostički postupak. Medicinska sestra uz pojašnjavanje bolesniku asistira pri izvođenju istog nakon što je prethodno pripremila potreban pribor i prostor

upisivanje provedenih postupaka u sestrinsku dokumentaciju

zapisani podaci su veoma bitni zato što omogućuju uvid medicinskim sestrama i liječnicima u bolesnikovo stanje, ali samim time se koristeći njima može raditi evaluacija postupaka.

edukacija i pružanje psihološke potpore

Znatno je važno uputiti bolesnika na načine prepoznavanja alergološke reakcije te na reagiranje iste. Pružanje psihološke potpore kod bolesnika znači osigurati im maksimalnu kvalitetu života i pomoći im da se nauče nositi s time.

sprječavanje nastanka komplikacija

alergijske reakcije dovode do promjena na koži koje mogu biti ulazno mjesto za neke bakterije, gljivice.. stoga je iznimno važno da se postupak s kožom radi isključivo pridržavajući se aseptičnih uvjeta rada.

tijekom obavljanja svoje prakse, bolesnika sam nastojala što bolje educirati o načinima pojave simptoma alergije te o pravom načinu postupanja. Bolesnik je naveo kako se nakon edukacije i razgovora osjećao znatno bolje i sigurnije.

Dijagnostičke su pretrage jako važan segment pri otkrivanju razloga pojačane senzibilizacije kože. Tijekom prakse sam imala priliku vidjeti kako je medicinska sestra posebno objasnila sam tijek izvođenja dijagnostičkih pretraga te na taj način potaknula bolju suradnju bolesnika s njom samom, ali i s liječnikom.

monitoring kod pojave jake alergijske reakcije je od velike važnosti u pružanju kvalitetne skrbi za bolesnika. Ono nam omogućuje kontinuirani nadzor nad bolesnikom te zbog brze mogućnosti uočavanja promjena ostavlja dovoljno vremena za brzo reagiranje. Tijekom svoje prakse se nisam susrela s monitoriranom osobom zbog alergijske reakcije, ali shvaćam važnost primjene ovoga postupka.

Tijekom prakse sam promatrala bolesnika te uočavala nastanak promjena. Ukoliko sam zamijetila neke od promjena, odmah sam obavijestila medicinsku sestru o istima. Ona se potom konzultirala s liječnikom koji je ordinirao određenu terapiju/postupak.

primjena ordinirane terapije zahtjeva poštivanje pet pravila o pripremi i primjeni terapije. Nakon svake primjene terapije medicinska sestra mora znati nuspojave koje ona može uzrokovati, te postoji li pojava iste.

Na praksi sam uočila kako se medicinske sestre strogo pridržavaju osiguravanja povoljnih mikroklimatskih uvjeta kako nebi došlo do povećane iritacije ili senzibilizacije kože kod bolesnika.

Hladnoća pomaže pri ublažavanju svrbeža, pri čemu je potrebno često primjenjivati obloge. To osigurava bolesniku da se bolje osjeća i da se lakše nosi sa situacijom.

medicinska sestra mora svaku zabilježenu i uočenu promjenu prijaviti liječniku kako bi on potom mogao ordinirati i planirati postupke ili terapiju koja bi pomogla u pružanju kvalitetne skrbi bolesnika

Prema zabilježenim podacima, medicinska sestra može planirati i provoditi postupke koji vidno pogoduju boljem oporavku i umanjenju tegoba kod bolesnika.

Nastanak komplikacija je potrebno sprječavati i uvijek se pridržavati pravila asepse, antisepse i dezinfekcije zato što njihov nastanak može pogoršati sami tijek bolesti i produžiti bolesnikov tijek oporavka.

ANAFILAKTIČKI ŠOK

simptomi

blijeda koža

hladan znoj

pruritus (svrbež)

hipotenzija

eritem

urtikarija

filiformiran puls

aritmije

otežano gutanje

otežan govor

dispneja

dijareja

mućnina

povraćanje

klinička slika

grčevi

dijareja

povraćanje

tahipneja

dispneja

cijanoza

tahikardija

aritmija

poremećaj svijesti

edem

eritem

hipotenzija

bronhospazam

Intervencije medicinske sestre

uzeti anamnezu

pozvati članove tima

prekinuti davanje lijeka

priprema antišok terapije

kontrola vitalnih funkcija

psihička potpora

reanimacijski postupak

postavljanje u odgovarajući položaj

prekinuti djelovanje alergena

evidencija provedenih postupaka

promatranje bolesnika

ZDRAVSTVENI ODGOJ I PREVENCIJA

pravilna prehrana

uzimanje većih količina voća i povrća. Pravilna prehrana omogućuje jačanje imunološkog sustava. Potrebno je da se više govori o poželjnim namirnicama.

edukacija

edukacijom se postiže bolja kvaliteta života. U svrhu edukacije bih provela razne ankete,plakate, brošure. Savjetodavne razgovore..

primjena antihistaminika

održavanje organizma u ravnoteži. Bolesnika bih upoznala s ordiniranim lijekovima, te o njihovom utjecaju na organizam. Isto tako bih pazila da budu dati u pravo vrijeme, u pravoj dozi, pravom bolesniku u pravoj količini.

kontrolni pregledi

redoviti kontrolni pregledi imaju važnost kontroliranja tijeka same bolesti te održavanje iste u optimalnom stanju.

izbjegavanje alergena

to omogućuje sprječavanje nastanka neželjenih reakcija. Edukacija o posebnim alergenima bi trebala sadržavati prikaz tipične pojavu reakcije na iste i mogućnost reagiranja na iste

utjecaj stresa

potrebno je pružiti edukaciju o nužnosti minimaliziranja stresa, budući da je potpuno izbjegavanje istog danas gotovo nemoguće. Stvarnom shvaćanju štetnosti stresa je poželjno provoditi na odjelu za alergološke bolesti.

važnost genetike

genetika je jedan od glavnih uzroka nastanka alergoloških bolesti. Pomoću nje se lako razumljivim riječnikom može bolesnika bolje upoznati sa samom bolešću.

najčešći uzrok je penicilin ili ubod kukca

može uzrokovati smrt

liječenje

adrenalin amp. 0,5 do 1,0 i.v, antihistaminici,aminophyilin 1.2.amp

infuzijske otopine

kortikosteroidi

faze alergijske reakcije

faza fenzitizacije

faza aktivacije

izvršna faza

  1. von Pirquet termin alergije