Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PROMET U HRVATSKOJ, Maja Tužinski, 4.d - Coggle Diagram
PROMET U HRVATSKOJ
POMORSKI PROMET
-
-
-
jeftin, spor – odličan za prijevoz robe
izlaz na more za dio Srednje Europe – dublje more i uži gorski prag u odnosu na slovenske i talijanske luke
-
-
-
Rijeka, Split (najprometnija putnička luka), Ploče (za BiH), Zadar, Pula, Šibenik, Dubrovnik
Rijeka dominira po prometu robe, ali se nakon teških ratnih godina velik dio prometa preusmjerio na luke Trst i Koper
u Splitu dominira putnički promet zbog velikog broja srednjodalmatinskih otoka koji mu gravitiraju te veze s velikim talijanskim gradovima
-
CESTOVNI PROMET
-
ukupna duljina autocesta: 1273,2 km
-
-
najgušća mreža u okolici Zagreba i u Zagorju, a najrjeđa u Slavoniji i Lici
-
-
-
potrebna je obnova magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta
ŽELJEZNIČKI PROMET
namijenjen prijevozu robe, ali i putnika
-
-
prve pruge izgrađene su u Međimurju 1860., na relaciji od Ljubljane i Zidanog Mosta u Sloveniji preko Zagreba do Siska 1862. te između Zagreba, preko Karlovca do Rijeke 1873.
-
-
-
-
-
RIJEČNI PROMET
-
-
-
plovne rijeke: Dunav (Vukovar), Drava (Osijek), Sava (Sl.Brod, Sisak), Neretva (Metković)
-
-
ZRAČNI PROMET
-
ovelike međunarodne zračne luke: Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik, Lošini i Brač te desetak malih turističkih i športskih aerodrome
najprometnije su Zagreb, Dubrovnik i Split
vrlo važne za razvoj turizma, ima potencijala i za unutarnje linije
-
-
-
CJEVOVODNI PROMET
-
JANAF
-
započinje od naftnog terminala u Omišlju na Krku prema rafineriji u Sisku i dalje prema Mađarskoj i Srbiji
-
-
-
-
-
sagrađeno je na stotine kilometara suvremenih autocesta, modernizira se željeznička mreža (pruga Zagreb - Rijeka i Zagreb - Split) te zračne, riječne i pomorske luke
-
-
