Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
NACIONALNI PREPORODI HRVATA, Autunomaši, Narodnjaci - Coggle Diagram
NACIONALNI PREPORODI HRVATA
PREPOROD U DALMACIJI
druga polovica 19.stoljeća
domaći trgovci, brodovlasnici, svećenici i činovnici
jačanje građanstva, inteligencije i preporodnih nastojanja
Osnovni ciljevi preporoda:
uvođenje hrvatskog jezika kao službenog
borba za sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom
2 političke struje u Dalmaciji:
Matica dalmatinska:
osnovana 1862. godine
promicanje književnosti, tiskanje knjiga na hrvatskom jeziku
Pobjeda narodnjaka u Dalmaciji:
sljedećih 20-ak godina - narodnjaci preuzeli vlast u Dalmaciji
Austro - ugarska nagodba -
Dalmacija: austrijski dio Monarhije
do ujedinjenja nije došlo
Banska Hrvatska: ugarski dio Monarhije
PREPOROD U ISTRI
Stanovništvo Istre
Slovenci
Hrvati - jačanje nacionalne svijesti
Talijani
----------------------------------------------------------------------------------do polovice 19. st. - Istra gospodarski nerazvijeni dio Habsburške Monarhije
Pula - postala glavna ratna luka Habsburške Monarhije
pokretač razvoja čitave Istre
osnovan Istarski sabor
sjedište u Poreču
slao predstavnike u Carevinsko vijeće
Juraj Dobrila
biskup, dobročinitelj i preporoditelj
rođen 16. travnja 1812.
zaslužan za pokretanje prvih hrvatskih novina u Istri
tiskana u Trstu, pokrenuta 1870. godine
"Naša sloga"
njegov lik se nalazi na novčanici od deset kuna
PREPOROD GRADIŠĆANSKIH HRVATA
Mađarska
na istoku Austrije, na granici s Mađarskom
tijekom 16. st. - naseljavanje hrvatskog stanovništva
pokrajina Gradišće - njemački Burgenland zemlja burgova, utvrda
bijeg pred Osmanlijama
st. - hrvatski isusovci i franjevci objavljivali molitvenike i pjesmarice na gradišćanskohrvatskom narječju
krajem 19. st. - u ugarskom dijelu Gradišća jaka mađarizacija
Mate Meršić Miloradić
svećenik
pokrenuo "Naše novine"
PREPOROD BAČKIH HRVATA
Seoba Hrvata u 16. st.
Hrvati koji su se naselili u ugarskom Podunavlju naselili su današnje prostore Bačke i Banata
živjeli pod različitim imenima (npr. Bunjevci, Šokci)
tijekom 18. i početkom 19.st. pomoć franjevaca i isusovaca održavali kulturne veze s ostalim hrvatskim zemljama
očuvali etnički i kulturni identitet
tijekom 19. stoljeća Hrvati u ugarskom Podunavlju zahvaćeni Mađarizacijom
Biskup Ivan Antunović
planovi o pokretanju novina, školovanju mladih, izdavanju knjiga
Subotica
najjače kulturno i političko središte bačkih Hrvata
Autunomaši
tražili autonomiju Dalmacije unutar Monarhije - protiv čvršćih veza s Banskom Hrvatskom
za održavanje talijanskog jezika kao jezika uprave, visoke kulture i školstva
Talijani i talijanizirani Hrvati
Narodnjaci
za uvođenje hrvatskog jezika u upravu i školstvo
čelnici don Mihovil Pavlinović i Miho Klaić
za sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom