INDUSTRIJA HRVATSKE
Najvažnija grana sekundarnog sektora
zapošljava najveći broj aktivnog stanovništva
radi oko 1/4 svih zaposlenih
Industrijske g. :
Brodogradnja
Prehrambena industrija :
Metalna industrija
Tekstilna industrija
Kemijska i farmaceutska industrija :
Drvna industrija
Industrijske regije
Međimursko-podravska industrijska regija
Osječko-brodska regija
Sisačka industrijska regija
Riječko-istarska industrijska regija
Zagrebačka industrijska regija
Južnohrvatska industrijska regija
raznovrsne industrije
metalurgija + nafta
tekstilna, prehrambena, mliječna + farmaceutska
Varaždin, Koprivnica i Čakovec
proizvodnja celuloze i papira, prehrambena + drvna industrija
Osijek + Slavonski Brod + okolica
prehrambena industrija + brodogradnja
Kvarner + istarski poluotok
metalna + teška industrija, brodogradnja, prehrambena industrija, proizvodnja građevnog kamena
Split, Zadar, Šibenik + srednjodalmatinski otoci
Zagreb + njegova okolica, grad Karlovac
Gorska Hrvatska + Slavonija
Zagreb -> Pliva
Kutina -> proizvodnja umjetnih gnojiva -> Petrokemija d. d
bilježi sve veći pad
povezanost s poljoprivredom
Koprivnica -> Podravka
zlatno doba: krajem 70-ih 20.stoljeća
Pula -> Uljanik
dolazi do njihovih gašenja nakon ulaska u EU i prihvaćanja tržišne ekonomije
nedostatak sirovina
Varaždin -> Vartex
manje zaposlenih kao posljedica globalizacije
više izvoza
posljedice Domovinskog rata, gubitci sigurnih tržišta
Ravna Gora -> Ravna
Bakar -> FLUMINENSIA
crna i obojena metalurgija
s obzirom na odnos radne snage i kapitala:
radna intenzivna industrija
kapitalom intenzivna industrija
suvremena tehnologija, mali broj radnika
niže investicije, velik broj radnika
problem hrvatske tranzicije:
smanjenje obujma industrijske proizvodnje
Nakon ll.svjetskog rata - povećanje industrijalizacije
Nakon Domovinskog rata - manje zaposlenih u industriji
maksimum : 1987. godine