INDUSTRIJA HRVATSKE

Najvažnija grana sekundarnog sektora

zapošljava najveći broj aktivnog stanovništva

radi oko 1/4 svih zaposlenih

Industrijske g. :

Brodogradnja

Prehrambena industrija :

Metalna industrija

Tekstilna industrija

Kemijska i farmaceutska industrija :

Drvna industrija

Industrijske regije

Međimursko-podravska industrijska regija

Osječko-brodska regija

Sisačka industrijska regija

Riječko-istarska industrijska regija

Zagrebačka industrijska regija

Južnohrvatska industrijska regija

raznovrsne industrije

metalurgija + nafta

tekstilna, prehrambena, mliječna + farmaceutska

Varaždin, Koprivnica i Čakovec

proizvodnja celuloze i papira, prehrambena + drvna industrija

Osijek + Slavonski Brod + okolica

prehrambena industrija + brodogradnja

Kvarner + istarski poluotok

metalna + teška industrija, brodogradnja, prehrambena industrija, proizvodnja građevnog kamena

Split, Zadar, Šibenik + srednjodalmatinski otoci

Zagreb + njegova okolica, grad Karlovac

Gorska Hrvatska + Slavonija

Zagreb -> Pliva

Kutina -> proizvodnja umjetnih gnojiva -> Petrokemija d. d

bilježi sve veći pad

povezanost s poljoprivredom

Koprivnica -> Podravka

zlatno doba: krajem 70-ih 20.stoljeća

Pula -> Uljanik

dolazi do njihovih gašenja nakon ulaska u EU i prihvaćanja tržišne ekonomije

nedostatak sirovina

Varaždin -> Vartex

manje zaposlenih kao posljedica globalizacije

više izvoza

posljedice Domovinskog rata, gubitci sigurnih tržišta

Ravna Gora -> Ravna

Bakar -> FLUMINENSIA

crna i obojena metalurgija

s obzirom na odnos radne snage i kapitala:

radna intenzivna industrija

kapitalom intenzivna industrija

suvremena tehnologija, mali broj radnika

niže investicije, velik broj radnika

problem hrvatske tranzicije:

smanjenje obujma industrijske proizvodnje

Nakon ll.svjetskog rata - povećanje industrijalizacije

Nakon Domovinskog rata - manje zaposlenih u industriji

maksimum : 1987. godine