Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Parkovi prirode Nizinske Hrvatske - Coggle Diagram
Parkovi prirode Nizinske Hrvatske
Papuk
Zapadnoslavonska gora i razvodnica savskog i dravskog porječja.
Parkom prirode proglašen je zbog pejzažnog i društveno-gospodarskog značenja.
Iz dubina nekadašnjeg Panonskog mora izdižu se na gotovo tisuću metara nadmorske visine vrhovi Papuka.
Obilježje Papuka nepregledne su šume, većinom bukve. Ovdje žive gotovo svi predstavnici srednjoeuropske faune.
Vlažni travnjački ekosustav je u velikoj mjeri ugrožen zbog nestanka tradicionalnih poljoprivrednih aktivnost bazirane na košnji i ispaši ovih travnjaka.
Kopački rit
Najstariji park prirode u Hrvatskoj.
Jedno od najvećih fluvijalno-močvarnih naziva u Europi.
Poplavno područje desnog zaobalja Dunava na sjeveroistoku Hrvatske, u međurječju Drave i Dunava.
Parkom prirode proglašen je 1967. godine.
Razgranat hidrološki sustav močvara, jezera i kanala koji povezuju jezera.
Najvredniji je posebni zoološki rezervat u Hrvatskoj.
Dom za više od 2300 bioloških vrsta.
Lonjsko polje
Čine ga tri polja. Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.
U sklopu parka se nalazi naselje Čigoč koje je europska udruga ekologa proglasila selom roda.
Jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi.
Rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug susreću se upravo na području parka.
Pruža autentičan doživljaj samoravnoteže u prirodi, svijeta u kojem biljni svijet i izvorne pasmine žive u suglasju i uvijek iznova obnavljaju ciklus života.
Površinom od 50 650 hektara jedno je od najvećih zaštićenih močvarnih područja u dunavskom porječju.
U selu Krapje, povijesnom građevinskom području, očuvana je izvornost graditeljstva u svoj svojoj cjelini.
U svijetu je to jedinstven primjer tradicijske drvene arhitekture u okolišu poplavnih nizina karakteristične linijske prostorne organizacije sela.
Žumberak-Samoborsko gorje
Na "pristojnoj" strani u krajoliku se ističu livade, pašnjaci i mozaični reaspored naselja.
U prostoru se prožimaju dinarska, alpska i panonska obilježja.
Proglašeno parkom prirode tek 1999. godine.
Jedan od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj.
Slikovitost gorja ogleda se s više od 40 vrsta bilja po četvornom metru.
Životinjski je svijet također bogat tako da tu žive medvjed, vuk, 11 vrsta šišmiša, 110 vrsta ptica, kao i brojni endemski špiljski organizmi.
Prve obronke „čuvaju“ zidine samoborskog i okićkog Starog grada, na zapadu obližnji ozaljski Stari grad,
na sjeveru određujese državna granica sa Slovenijom, a na jugu kontakt gorskog područja s niskim Pokupljem.
Medvednica
Proglašena parkom prirode 1981. godine.
Građena od starih stijena, raščlanjena brojnim potocima i obrasla šumama.
Čuva leđa milijunskom gradu.
Ime planine čuva sjećanje da su ovdje u mnoštvu živjeli i medvjedi.
U Parku živi 91 strogo zaštićena biljna vrsta.
Među strogo zaštićenima je i tisa koja je na izvornim staništima u Europi pred izumiranjem.
Medvednička špilja Veternica okamenjena je povijest. U njoj je zabilježen život prije 45 000 godina kada je bila sklonište neandertalcima, a danas u njoj obitavaju upravo šišmiši.
