Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
LIČNOST I PSIHIČKI POREMEĆAJI - Coggle Diagram
LIČNOST I PSIHIČKI POREMEĆAJI
LIČNOST
lat. Persona
Skup relativno stabilnih načina mišljenja ponašanja i emocionalnih reagiranja
Karakteristični za nekog pojedinca i njegov način prilagodbe okolini
Hipokrat
Uveo najstariju podjelu temperamenta
Melankolik (crna žuč) ➜ samotnjaci, nedruštveni
Kolerik (žuta žuč) ➜ agresivni, pesimistični
Sangvinik (krv) ➜ veseli, optimistični
Flegmatik (sluz) ➜ smireni, ravnodušni
IMPLICITNE TEORIJE LIČNOSTI
Svaki pojedinac na osnovi vlastitih iskustava stvara svoju teoriju o tome kako procijeniti nečiju ličnost
Debeli ljudi su dobroćudni, ljudi s visokim čelom su inteligentni
ličnost je relativno stabilan oblik ponašanja i doživljavanja što ga je neka osoba razvila tijekom života na osnovi svoga genetskog naslijeđa
GENETSKI FAKTOR + OKOLNI FAKTOR = LIČNOST
Istraživanja na jednojajčanim i dvojajčanim blizancima te usvojenoj djeci
Temperament je urođeni način emocionalnog doživljavanja i ponašanja pojedinca
Karakter je skup crta ličnosti koje izražavaju odnos prema samom sebi (samopouzdanje, samokritičnost), odnos prema drugima (iskrenost, suosjećajnost) te odnos prema radu ili obavezama (upornost, savjesnost)
TEORIJSKI PRISTUP OBJAŠNJAVANJU LIČNOSTI
Cilj svake teorije jest opisati i objasniti neki fenomen te predvidjeti buduće reakcije u određenim okolnostima
4 osnovna pristupa
Pihoanalitički pristup
Utemeljitelj Sigmund Freud
Ljudske reakcije ne mogu se uvijek objasniti svjesnim motivima, čovjek je iracionalno biće kojim upravljaju nesvjesni nagoni
3 razine svijesti
Svjesni dio ➜ misli, percepcija
Predsvjesni dio ➜ uspomene, skladište znanja
Nesvjesni dio ➜ strahovi, nasilni motivi, iracionalne želje, sramota iskustva, sebične potrebe
STRUKTURA LIČNOSTI PREMA PSIHOANALITIČKOM PRISTUPU
ID (lat. "ono")
Urođeni dio ličnosti
Sjedište nagona (eros "nagon života" i thantos "nagon smrti"
Libido ➜ psihička pokretačka energija
Funkcionira po načelu ugode ➜ Zadovoljenje potreba odmah!
EGO (lat. "ja")
Funkcionira po načelu ralnosti
Omogućuje zadovoljenja potreba id-a
Sjedište spoznajnih procesa (pamćenje, razmišljanje...)
EGO energiju ID-a usmjerava prema zadovoljenju potreba u stvarnom svijetu (konj i jahač)
SUPEREGO (lat. "nad ja")
Ideali i etičke vrijednosti usvojene u okviru obitelji i šire društvene okoline
Načelo idealnog, razvija se tijekom socijalizacije putem nagradi i kazni
Izgrađen superego slijedi etičke i društvene norme ➜ osjećaj ponosa i samopoštovanja
Doprinosi
Obrambeni mehanizmi
Nove metode ➜ metoda slobodnih asocijacija i analiza snova
Utjecaj nesvjesnog, utjecaj na istraživanja i mišljenja u području psihologije, filozofije, znanosti i umjetnosti
Nedostatci
Nemogućnost provjere
Objašnjava samo uzrok ponašanja, ne predviđa buduća ponašanja
Prevelik naglasak na iskustvima u djetinjstvu
Humanistički pristup
Čovjek reagira na podražaje iz okoline na nači na koji tu okolinu opaža
Fenomenološki pristup
Ispunjenje vlastitih mogućnosti
Samoaktualizacija
Karakteristike
Točno percipiraju realnost
Prihvaćaju sebe i druge onakvima kakvi jesu
Spontani su i kažu što misle
Orijentirani su na problem, a ne na sebe
Imaju dobar smisao za humor
Imaju demokratske stavove i brinu za opće dobro
Uspostavljaju duboke i bliske odnose s drugima
Vrlo su kreativni
Reakcija na Freudovu psihoanalitičku teoriju ličnosti i biheviorizam
U središtu humanističkog pristupa nalaze se čovjekovi subjektivni osjećaji i doživljaji
Teorija Carla Rogersa
U psihologiju uvodi pojmove:
Vlastito ja (pojam o sebi
Razvija se u djetinjstvu - važna ljubav i podrška roditelja - prihvaćamo sebe
Naše osobine i doživljaj tih osobina
Realno ja
Kakvi zaista jesmo
Idealno ja
Kakvi bi željeli biti
ZADOVOLJAN ČOVJEK?
Sličnost vlastitog ja s realnim ja odnosno s idealnim ja
Prednost
Usmjeravanje na važne probleme (realiziranje vlastitih potencijala, samoopažanje, osobni uspjeh i sreću)
Usmjeravanje na pozitivno
Primjenjuje se u psihoterapiji
Usmjeravanje na dobrobit pojedinca
Nedostatak
Mnogi procesi koji se događaju kod čovjeka ne mogu se odrediti tom teorijom (npr. nasljeđe)
Previše se oslanja na subjektivno
Bihevioristički pristup
Istraživanje ljudske psihe kroz obrasce ponašanja u određenim situacijama
Primjenjuje se samo na ona ponašanja koja se mogu opaziti ili mjeriti
Pokušavanje povezivanja podražaja iz okoline ili iskustvo ljudi- s njihovim ponašanjem
Utemeljitelj biheviorizma- John Watson poznata formula: ponašanje je S → R (poticaj → reakcija)
Glavna bit → činjenica da je ponašanje pojedinca u potpunosti ovisno o njegovoj interakciji s okolinom
Ljudsko ponašanje - rezultat učenja u kojem neko ponašanje (ponavljanjem) postaje automatsko
Teorije o crtama ličnosti
Crte ličnosti su trajne značajke čovjekove ličnosti, koje jednu ličnost razlikuju od druge i na osnovi kojih je donekle moguće predvidjeti ponašanje pojedinaca
Neke su stabilnije (npr. introvertiranost i ekstrovertiranost, pretežno vedar ili pretežno tmuran pogled na svijet)
Od drugih (npr. marljivost, urednost, poštenje itd.)
psiholozi tvrde da su u velikoj mjeri uvjetovane situacijom te da je upitno mogu li se smatrati „općom“ karakteristikom nekog čovjeka (osoba može npr. biti vrlo „poštena“ u jednim, a „nepoštena“ u drugim uvjetima) ili marljiva u nekim, a lijena u drugim situacijama ili poslovima
Suvremena istraživanja u području psihologije danas uglavnom podržavaju model Velikih pet u objašnjavanju različitih tipova ličnosti
Tih pet faktora su: ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, otvorenost prema iskustvu i neuroticizam
Prednost
U okviru crta ličnosti mogu se konstruirati upitnici (tzv. upitnici ličnosti)
Možemo opisati osobu, odnosno njegovu ličnost
Smatra se najpouzdanijom teorijom odnosno pristupom u istraživanju ličnosti
Nedostatak
Ne postoje ''čisti'' tipovi ličnosti (odstupanja od vlastitih karakteristika)
Postoje ljudi s izmješanim tipovima ličnosti
Teorijom ne možemo točno objasniti ličnost
METODE ISPITIVANJA LIČNOSTI
Razlozi
Dijagnosticiranje psihičkih poremećaja
Procjena ličnosti radi predviđanja budućeg ponašanja pojedinca
Metode
Skale procjene
Procjenjivač izravno procjenjuje određene osobine ili ponašanja na skali određenih raspona ocjena
Procjene ličnosti se uzimaju od osobe koja dobro poznaje procjenjivanu osobu ili od same osobe
Prednost ➜ ekonomičnost
Nedostatak ➜ subjektivnost procjenjivača, iskrenost pri ocjenjivanju i poznavanje sebe
Upinici ličnosti
Pitanja ili tvrdnje na koje osoba odgovara zaokruživanjem ponuđenih odgovora
nema točnih i netočnih odgovora
Najpoznatiji testovi ➜ Gib Five upitnik (BGQ), Eysenchov invertar ličnosti (EPQ), Minnesota multifazični invertar ličnosti (MMPI)
Primjena ➜ savjetodavna i klinička psihologija, profesionalna orijentacija, selekcijski postupci (zaposlenje)
Prednost ➜ u kratko vrijeme možemo dobiti brojne podatke o osobi/osobama
Nedostatak ➜ Neiskrenost ispitanika, nejasna slika o vlastitom ponašanju i doživljavanju
Projektivne tehnike
Sadrže neki nejasan ili nedovršen materijal koji ispitanik treba objasniti ili dovršiti i pri tome nenamjerno projecirati svoje nesvjesne motive, želje i strahove
Najpoznatiji testovi ➜ Rorschachov test mrlja, Test tematske apercepcije i Test nedovršenih rečenica
Primjena ➜ klinička psihologija, rad s djecom
Prednost ➜ uvid u dijelove ličnosti koje osoba ne može svjesno kontrolirati
Nedostatak ➜ odgovori ispitanika mogu biti odraz trenutačnog raspoloženja ili mašte, a ne svjesnih dijelova ličnosti
Situacijski testovi
Procjena ličnosti na osnovi ponašanja pojedinca u nekoj test-situaciji
Primjena ➜ selekcijski postupci (zaposlenje)
PSIHIČKI POREMEĆAJI
ODREĐIVAJE POJMA ABNORMALNOSTI
Rosenhan je napravio eksperiment
Diljem SAD-a uputio je dobrovoljce (i sam je bio uključen) u psihijatričke ustanove
Simulirali su slušne halucinacije
Svi hospitalizirani, a zatim su izjavili da su sve izmislili i ponašali se normalno
Nitko nije pušten, čak niti kada su tvrdili da je riječ o eksperimentu
Prosjek hospitaliziranog vremena 19 dana
S njima osoblje malo razgovaralo
Svima dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj (11 shizofrenija, 1 manično-depresivna psihoza)
Bolnice se treblo obavijestiti o dolasku lažnih bolesnika
Rosenhan najavio jednoj ustanovi dolazak "bolesnika" idućih 3 mjeseca
Bolnica je izjavila da je prepoznala 41 simulanta
Rosenhan uzvratio komentarom da nije nikoga poslao
Psihički poremećaj je stanje u kojem ponašanje i doživljavanje osobe:
Odskače od uobičajenog
Nije prilagođeno
Predstavlja mu smetnju
Nije opravdano situacijom u kojoj se nalazi
Medicinski model
Simptomi ➜ Dijagnoza ➜ Terapija
DSM-IV ➜ dijagnostički i statički priručnik psihičkih poremećaja
OS I ➜ svi psihički poremećaji (13 grupa) osim poremećaja ličnosti i razvojnih
Anksiozni poremećaj
Veliki osjećaj tjeskobe koja nema objektivnog uzroka, a onemogućuje osobu u svakodnevnom funkcioniranju
Napadi panike, fobije PTSP, ospesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
Somatotrofni poremećaj
Prisutnost tjelesnih smetnji, a da za to nema organskog uzroka
Hipohondrija, pseudotrudnoća, sljepoća, oduzetost udova
Psihotični poremećaj
Gubitak kontakta s realnošću
Shizofrenija (simptomi ➜ deluzije, halucinacije, kaotičnost govora, bizarno ponašanje, suženo emocionalno reagiranje)
Poremećaji raspoloženja
Veliki depresivni poremećaj i bipolarni poremećaj (izmjena depresivnih i maničnih razdoblja)
Samoubojstvo
Poremećaji hranjenja
anoreksija, bulimija
Poremećaji uzrokovani uzimanjem sredstava
Zlouporaba alkohola, droga, lijekova
Mijenjaju kognitivno funkcioniranje, emocionalno doživljavanje i/ili ponašanje
OS II
Razvojni poremećaji
Autizam, mentalna retardacija, poremećaj pažnje, hiperaktivni poremećaj (ADHD)
Poremećaji ličnosti
Sklop mišljenja, diživljavanja i ponašanja pojedinca koji su društveno neprihvatljivi i/ili dovode do poremećenih odnosa s okolinom
9 različitih vrsta
Antisocijalni poremećaj ličnosti (psihopati)
Socijalno neprihvatljivog ponašanja
KARAKTERISTIKE PSIHOPATA
Nevjerojatan šarm i inteligencija
Manipuliranje tuđim emocijama
Problemi s koncentracijom
Ravnodušnost i hladnoća
OS III ➜ opća zdravstvena stanja
OS IV ➜ psihosocijalni problemi i problemi s fizičkom okolinom
OS V ➜ ljestvica opće procjene funkcioniranja
TERAPIJA
Pretpovijesno doba
"liječenje" probijanjem lubanje kako bi zli dusi izišli iz glave
Do 18. st.
Bolesni podvrgnuti raznim mučenjima kako bi se istjerali demoni iz tijela
Početkom 18. st.
Otkrivanje prvih ustanova za oboljele ➜ azili
Nehuman tretman (vezivani, u nehigijenskim uvjetima)
Danas
Predrasude prema oboljelima
Psihički oboljeli pacijenti se uz medicinsku pomoć što više integriraju u društvenu zajednicu
Psihijatri
Liječnici, dr. med. specijalisti psihologije
OŠ - SŠ - Medicinski fakultet ➜ specijalizacija iz psihologije
Psiholozi
mag. psych. specijalisti kliničke psihologije
OŠ - SŠ - Filozofski fakultet, studij psihologije ➜ specijalizacija iz kliničke psihologije
2 OSNOVNA OBLIKA LIJEČENJA PSIHIČKIH POREMEĆAJA
Medicinska terapija
Terapija lijekovima
Razvoj psihofarmakologija
Brojni lijekovi za liječenje psihički oboljelih osoba
Antipsihotici, antidepresivi, anksiolitici
Elektrokonvulzivna terapija
"elektrošok"
Kratkotrajno puštanje struje kroz mozak
Izuzetno rijetka uporaba
Psihoterapija
Interakcija između terapeuta i klijenta koja primjenom psiholoških principa utječe na klijentovo doživljavanje, mišljenje i ponašanje
Psihoanalitička terapija
Osvješčivanje nesvjesnih konflikata koristeći se metodom slobodnih asocijacija i analizom snova (naglasak na iskustvima iz djetinjstva)
Humanistička terapija
Usmjereno na klijentovo trenutačno stanje i potiče se preuzimanje odgovornosti kljenata za vlastito doživljavanje i ponašanje
Kognitivno-bihevioristička terapija
Primjenom principa učenja kako bi nepoželjne oblike razmišljanja zamijeniti konstruktivnijim