Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ŠEĆERNA BOLEST- diabetes mellitus - Coggle Diagram
ŠEĆERNA BOLEST- diabetes mellitus
RIZIČNI ČIMBENICI NASTANKA BOLESTI
nedostatak tjelesne aktivnosti
starija životna dob
prekomjerna tjelesna težina
genetska predispozicija
nepravilna, neuravnotežena prehrana
DEFINICIJA
U tom stanju tijelo ne može regulirati razinu glukoze u krvi, pa šećernu bolest karakteriziraju povremene ili trajne hiperglikemije
Koncentracija glukoze u krvi normalnom hormonalnom regulacijom održava se između 4 i 6 mmol/L
kronična metabolička bolest uzrokovana apsolutnim ili relativnim nedostatkom inzulina ili nereagiranjem stanica na inzulin
TIPOVI ŠEĆERNE BOLESTI
DRUGI
MODY
dijabetes zrele dobi u mladih
rijedak oblik genetskog oblika šećerne bolesti tipa 2
uzrok je mutacija mitohondrijske DNA i nasljednog poremećaja β-stanica gušterače
zahvaća mršave adolescente
GESTACIJSKI DIJABETES
trudnička šećerna bolest javlja se u 2 do 4% trudnica
Patofiziologija trudničke šećerne bolesti ista je onoj kod šećerne bolesti tipa 2 jer dolazi do rezistencije na inzulin
pojavljuju se naznake šećerna bolest tipa 1 zato što potreba za inzulinom postaje sve veća
ukoliko se ne liječi može dovesti do
respiracijskog distresa
mnogih malformacija dijeteta
makrosomije- porođajne težine iznad 4500 grama
eklampsije kod majke-konvulzije s poremećajima stanja svijesti do kome
TIP 2
karakteriziraju ga dva patološka stanja organizma
rezistencija na inzulin
smanjena sposobnost gušterače da izluči inzulin ili lučenje inzulina u prekomjernim količinama
zahvaća oko 90% oboljelih
češće se pojavljuje u dobi starijoj od 30 godina
TIP 1
naziva se još i dijabetesom ovisnim o inzulinu
ovaj tip je najčešći oblik razvitka šećerne bolesti prije 30. godine starosti
etiologija nastanka šećerne bolesti tipa 1 razaranje je β-stanica Langerhansovih otočića na samom pancreasu
Uslijed razaranja dolazi do djelomičnog ili potpunog nedostatka inzulina koji bi mogao nadzirati glikemiju u tijelu čovjeka
KOMPLIKACIJE ŠEĆERNE BOLESTI
KRONIČNE
Vaskularne
Retinopatija
promjene na mrežnici oka, odnosno malih krvnih žila na području mrežnice oka
vodeći uzrok sljepoće
Kardiovaskularne promjene
kardijalnu dekompenzacija
koronarna bolest
infarkt miokarda
periferna vaskularna bolest
Nefropatija
mikrovaskularne promjene na bubrezima
Do nefropatije dovodi dugotrajna hipertenzija i glikozurija
Bitno je prilagoditi i prehranu sa što manje soli i masnoća
česte su proteinurije i potrebe za dijalizom
Dijabetičko stopalo
Periferna ishemija nastaje zbog suženja arterija i samim time smanjenog dotoka krvi.
Simptomi su hladna koža, bol, cijanoza, normalan osjet, slaba pipljivost pulsa. Postoji sklonost nastanku ulkusa i razvitku gangrene.
Periferna neuropatija razvija se oštećenjem živaca u ekstremitetima pri čemu oboljeli gubi osjet u nožnim prstima i stopalima.
Koža je topla, bol je izražena noću, refleksi su oslabljeni i često se zbog gubitka osjeta pojavljuju žuljevi koji mogu proizaći u ozbiljnije rane.
Charcotovo stopalo
kronična komplikacija šećerne bolesti karakterizirana deformacijom i promjenom stopalnih zglobova
Cerebrovaskularne bolesti
cerebralni inzult
aneurizme
embolije
Nevaskularne
Dijabetička polineuropatija
oštećenje perifernog živčanog sustava
Oštećeni su osjetni neuroni
osjet dodira, vibracije, topline, hladnoće, položaja i boli promijenjeni
Autonomna neuropatija
može biti prisutna u više sustava
kardiovaskularni
utječe na pojavu tahikardija,ortostatičke hipotenzije i čak naglih smrti
probavni
uzrokuje česte dijareje
mokraćni
uzrokuje cistopatiju-zakašnjelo pražnjenje mjehura uz česte popratne infekcije i inkontinenciju
AKUTNE
Hipoglikemija
pojavljuje se kada je koncentracija glukoze u krvi manja od 3 mmol/L
nastaje kod
neuravnoteženog unosa terapija peroralno ili inzulinom
neusklađenosti tjelesne aktivnosti .
neusklađenosti prehrane koja je preporučena
interakcije lijekova
kod težeg fizičkog napora
simptomi hipoglikemije
drhtanje
znojenje
anksioznost
vrtoglavica
glad
palpitacije
smetnje vida
umor i pospanost
glavobolja
razdražljivost
Hiperglikemija
stanje povišene koncentracije glukoze u krvi, gdje glukoza seže i više od 10 mmol/L
nastaje kod
zbog apsolutnog ili relativnog manjka inzulina u organizmu
kod novootkrivene šećerne bolesti
ne pridržavanja preporučene prehrane
neuzimanja ordinirane terapije
simptomi
polidipsija-pojačana žeđ
poliurija- pojačano mokrenje
polifagija-pojačana glad
Dijabetička ketoacidoza
hiperglikemijska pretkoma
Uzroci nastanka ketoacidoze akutna je šećerna bolest, izostavljanje inzulinske terapije ili loše regulirana, premala, doza inzulina
simptomi
pH krvi manji od 7,20
poliurija,glikozurija,ketonurija
GUK iznad 20 mmol/L.
karakterističan miris po acetonu- trulim jabukama
znakovi dehidracije i žeđi
grčeviti bolovi u trbuhu
upale oči, slabost i umor
produbljeno Kussmaulovo disanje i filiforman puls
Hiperosmolarno stanje-sindrom-koma
popratna je pojava hiperglikemije,najčešće kod šećerne bolesti tipa 2
Često je kod novootkrivenih šećernih bolesnika ili popratna pojava akutnih incekcija i kardiovaskularnih stanja.
simptomi
izuzetno visoke vrijednosti glukoze u krvi do iznad 30 mmol/L
bez pojave ketona i acidoze
dehidracija
Laktična acidoza
Nastaje kada se razina laktata povisi iznad 5 mmol/L. Laktat odnosno mliječna kiselina u tijelu nastaje raspadom glukoze, ako bubrezi ne mogu ukloniti velike količine laktata razvija se laktična acidoza
Neketotički hiperosmonalni sindrom-NHS
sindrom izrazite hiperglikemije s dehidracijom, pristuna je lakša acidoza, ali se ne razvija dijabetička ketoacidoza
simptomi
dehidracija, poremećaji svijesti do kome, konvulzije, infekcije-posebice pneumonija i sepsa,glikemija iznad 34 mmol/L i pH krvi oko 7,3.
LIJEČENJE
Liječenje samokontrolom
potrebna je edukacija o mjerenju GUK-a, primjeni terapije,prehrani..
Liječenje redovitom tjelovježbom
utječe na smanjenje tjelesne mase,povećava potrošnju energije i samim time smanjuje koncentraciju glukoze u krvi,poboljšava inzulinsku osjetljivost i regulira lipidni profil
Vrstu,način i intenzitet tjelovježbe treba individualizirati
Liječenje pravilnom prehranom
Liječenje peroralnim lijekovima
oralni antidijabetici
dijele se na četiri skupine
Bigvanidi- smanjuju stvaranje glukoze u jetri, koče oslobađanje glukoze iz jetrenih rezervi glikogena
Tiazolidinedioni-glitazoni- smanjuju rezistenciju na inzulin
Stimulatori sekrecije inzulina
Inhibitori alfa-glukozidaze- smanjuju apsorpciju glukoze iz crijeva
nikada se nedaju trudnicama
Liječenje inzulinom
Djelovanje inzulina može biti ultrakratko, kratko, srednje i dugo djelovanje
daje se kod šećerne bolesti tipa 1,kod trudnica ili u hitnim stanjima kao što su ketoacidoza,hiperosmolarna koma ili kod laktične acidoze
Inzulin se mora čuvati u hladnjaku na temperaturi od 2 do 8°C
Pri davanju se prihvati nabor kože između dva prsta, a mjesto primjene mijenja se kod svakog uboda.
Liječenje inzulinskim pumpama
oponaša rad zdrave gušterače
Radi na baterije, spremnik inzulina veličine je mobilnog telefona i spojen je infuzijskim setom s kanilom postavljenom u potkožno tkivo pacijenta
Liječenje inhalacijskim inzulinom
Exuberr preparat s inzulinom u prašku kojeg je 2006. godine odobrila Food and Drug Administration
PREHRANA
potrebna prilagodba
tipu metaboličkog poremećaja
potrebama organizma
navikama i mogućnostima oboljelog od šećerne bolesti
Prehrana osoba oboljelih od šećernih bolesti oblik je pravilne prehrane pa je poželjno poticati bolesnikovu okolinu na prilagodbu toj prehrani radi podrške
ADA sistem
Sve se namirnice svrstavaju u 6 skupina
svaka skupina zna koliko jedna jedinica ima ugljikohidrata,masti,bjelančevina i kalorijsku vrijednost
1 jedicina voća(100g)-15UH,0 masti,0 bjel.,60 kcal
1 jedinica povrća(100g)-5UH,0 masti, 2 bjel.,25kcal
1 jedicina kruha (30g)-15UH,trag masti,3 bjel.,73 kcal
1 jedinica mlijeka (2,4dL)-12UH,0,24-1,2 masti,8 bjel.,85 kcal
temelj preporuka prehrane
Dnevni unos računa se prema potrebama na temelju izračuna indeksa tjelesne mase i tjelesne aktivnosti
Indeks tjelesne mase dobijemo kada se tjelesna masa u kilogramima podijeli s kvadratom visine tijela u metrima
Dnevna količina hrane u pravilu se raspoređuje na 6 obroka od čega: 10% otpada na zajutrak, 10% doručak,30% ručak, 10% užina, 20% večera i 10% noćni obrok.
Preporučen omjer namirnica je: 50-60% ugljikohidrata, 20-30% masnoća, 15-20% bjelančevina
preporučaju se
masnoće biljnog podrijetla
kruh
grahorice ili riža
svježe voće i povrće
smanjiti mlijeko i prerađevine
smanjiti unos soli na 1,5g na dan
izbjegavati alkohol- dozvoljeno 2dL vina na dan
ne preporuča se prženje i pohanje
DIJAGNOSTIKA
Laboratorijske pretrage krvi
Jednokratno određivanje glukoze(šećera) u krvi-GUK ili ŠUK
uzima se 1 kap kapilarne krvi pri čemu se koriste aparati glukometri s test trakicama na koje se stavlja krv
Dijagnoza šećerne bolesti pomoću jednokratnog određivanja postavlja se ako je koncentracija glukoze natašte viša od 6,7 mmol/L ili 10 mmol/L i više
Testovi opterećenja glukozom
test oralnog opterećenja glukozom- OGTT ili,nešto rijeđe, parenteralno intravenski glukoza tolerans test
Odrasla osoba natašte popije 75 grama glukoze u 250 mililitara vode, a djeca 1,75 grama glukoze po kilogramu tjelesne težine, najviše 75 grama.
Uzorci krvi uzimaju se u nultoj, 30.,60.,90.,120.minuti opterećenja.
Ako je kapilarna plazma veća ili jednaka 12,2 mmol/L i ako je venska plazma veća ili jednaka 11,1 mmol/L tada se radi o šećernoj bolesti
Profil GUK-a
24-satno praćenje koncentracije glukoze u krvi zbog određivanja inzulinske terapije
Laboratorijske pretrage urina
temelje se na dokazivanju glikozurije i ketonurije pomoću jednostavnih test- traka
Test- traka umoči se u mokraću, te se pričeka preporučeno vrijeme nakon čega se očitava pomoću boja na test-trakici i istih takvih na tvorničkoj ambalaži kutijice
provjerava se ujutro natašte i neposredno prije ručka i večere
IZRADILA LANA NORŠIĆ, 5.A
