Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
UTJECAJ ČOVJEKA NA KOPNENE EKOSUSTAVE, Sara Dvojković, 4.a, Gimnazija…
UTJECAJ ČOVJEKA NA KOPNENE EKOSUSTAVE
Čovjek svojim aktivnostima utječe na svijet oko sebe
S razvojem moderne civilizacije utjecaji na okoliš su sve značajniji
TUNDRA
Eskimi, Inuiti
Dolazak zapadne civilizacije = uništenje okoliša
Otkriće nafte i zemnoga plina
Ukrajina, Rusija i Aljaska
Dodatne štete
Štete na Alpsku tundru
Intenzivna ispaša domaćih životinja
Izgradnja sportskih terena
Arktička tundra
Oko Sjevernog pola
Zaštita = globalni problem
Okružuje vrh sjeverne hemisfere, ravnice niskoga raslinja, bez drveća
Niska temperatura i mala količina oborina
Mahovine, lišajevi, šaševi, sob, bijeli medvjed, arktički zec
TAJGA
Intenzivnije iskorištavanje započelo u 17. stoljeću
Trgovina krznima
Sječa šuma
Tajga je najbogatije područje mekog drveta u svijetu
Sibir, Sjeverna Amerika, Europa
Krčenje šuma uzrokuje proširenje tundre na jug
Bogate nalazištima željezne rude, zlata, ugljena, zmenga plina i nafte
Zagađenje zraka
Najveća neprekinuta šumska formacija na Zemlji
Vjeverica, voluharica, mrki medvjed, ris, sova, jelen, vuk
Crnogorična vazdazelena šuma najčešće smreke i bora
Hladna kontinentalna klima
MEDITERANSKA VEGETACIJA I ŠIKARA
Ljudski utjecaj na vegetaciju je velik
Iskorištavanje šuma
Gradnja kuća, naselja
Gradnja brodova
Prikupljanje drva za ogrjev
Ispaša domaćih životinja
Erozija
Prirodna vegetacija veoma uništena
Sj. Amerika
Izloženost intenzivnom uništavanju od 1779.
Čile i Australija
Ovce i zečevi rade najveću štetu
Sukcesivne šikare
Nastale izravnim utjecajem čovjeka
Degradiranje
Pašnjaci, travnjaci ili mjesta za gradnju kuća ili naselja
Suha i polusuha područja Zemlje
Čagalj, divlji kunić, endemični gušteri, zmije (poskok)
Makija (šikara), maslina, garig, rogač
TRAVNJACI
Služe za uzgoj žitarica i ispašu stoke
Isušivanje (Tropsko područje)
Uzgoj životinja
Gradnja naselja
Ravni tereni od kojih je dio pretvoren u obradive površine
Stepe u Europi, prerije u Sj. Americi, pampe u J. Americi, savane u Africi
Količina oborina dovoljna za rast šume
PUSTINJA
Središta naftne industrije
Navodnjavanje
Poljoprivredne površine
Nekontrolirano isprobavanje terenskih vozila
Ilegalna prodaja endemičnih vrsta
Suha klima s malo padalina
Niska količina vlage
Pustinjski miš, čegrtuša, škorpion
ŠUME UMJERENOG POJASA
Velik utjecaj čovjeka
U Europi gotovo potpuno iskrčene već u srednjem vijeku
Poljoprivredna zemljišta i urbane sredine
Sj. Amerika - održan poluprirodni oblik
Samo se mali dio šume ponovno pošumljava
Većina sađenih šuma ne dostiže starost veću od 100-150 godina
Posječeni dijelovi najčešće spaljeni
Umjerena kontinentalna klima
Veliki temperaturni raspon
Izmjena godišnjih doba
Vazdazelene šume četinjača, listopadne šume
Šumski miš, rovka, jazavac, jež, lisica
TROPSKE ŠUME
Prvi ljudi - lovci i sakupljači hrane
Simbiotski odnos
Intenzivnije korištenje
Sječa i krčenje većih površina za izgradnju naselja i obradivih površina
Dolazak Europljana
Gubitak neprocjenjiv
Tlo siromašno hranjivim solima
Krčenje novih površina svakih nekoliko godina
Područja najveće bioraznolikosti
Ekvatorijalno područje
Topla i vlažna klima
Razne drvenaste biljke, penjačice i povijuše
Ptice kolibrići, šišmiši, kukci...
Sara Dvojković, 4.a, Gimnazija Vukovar
