Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Naglo nastupajuće bolesti, ANATOMIJA, FIZIOLOGIJA - Coggle Diagram
Naglo nastupajuće bolesti
srčani udar-AKS
kardiovaskularna bolest
kliničko stanje
ishemijska bolest srca
obuhvaća dva entiteta
infarkt miokarda (IM)
NSTEMI
Bol, težina , žarenje u prsištu
manje od 30 min
Radijacija boli
Biokemija: Enzimi
Porast troponina
Otpuštanje kardijalnih enzima
EKG
Depresija ST spojnice
Inverzija T vala
STEMI
Prolongirana bol u prsištu
Biokemija: jako povišenje specifičnih enzima
EKG
Elevacija ST spojnice
Q zubac - kasnije
angina pektoris (AP)
nestabilna
bol u prsištu u naporu tijekom nekoliko dana
ponavljane epizode angine nevezane za napor ali nepredvidljive
neprovocirana i prolongirana epizoda bola
Biokemija: Kardijalni enzimi – b.o.
EKG
Uredan
Depresija ST spojnice
Inverzija T vala
stabilna
epidemiologija
kardiovaskularne bolesti
vodeći uzrok smrti u cijelome svijetu
patofiziologija
aterosklerotske promjene na krvnim žilama
stvaranje ateromatoznog plaka u koronarkama
krvarenje u plak
kontrakcija glatke muskulature arterijske stijenke
stvaranje tromba na površini plaka
djelomična /potpuna opstrukcija lumena
simptomi i znaci
Bol u prsima
Nelagoda u prsištu
Podrigivanje
mučnina
zaduha
tahi/bradikardija
tahipnea
hipotenzija
Potvrda miokardne nekroze laboratorijski
srčani troponin T ili MB - frakcija kretin kinze
Biokemijski rezultati - 6 i više sati
EKG
prikaz električnih zbivanja u srcu
srč. miš. vlakno polarizirano
promjene polariteta (depolarizacija-repolarizacija)
postupci prve pomoći
osoba pri svijesti
Umiriti osobu
Udoban polusjedeći položaj
Pitati ju da li boluje od srčane bolesti I koje ljekove uzma
ASPIRIN – dati da sporo sažvače
NITROGLICERIN – pod jezik/ sprej
osoba bez svijesti
Pozvati 112/194
Početi KPR
kardiopulmonalna reanimacija
ventrikulska fibrilacija – VF
ventrikulska tahikardija– VT
defibrilator
blagi i kontrolirani elektrošokovi
normalizacija srčanog rada
Lako prenosivi
Smijer defibrilacijskog impulsa - monofazni i bifazični
Način primjene
ručni
automatski - AVD/ AED
Potpuno kompjuteriziran
Analizira sam srčani ritam
Iznimno jednostavan za upotrebu
Široka primjena
Dijelovi; kućište i samoljepljive elektrode
postupci za upotrebu
sigurnost
svijest, ABC – pozvati HMP + AED
započeti KPR
uključiti ga
postaviti elektrode AED-a kako je nacrtano
1 more item...
Rizik od nastanka ritmova kardijalnog/srčanog aresta
moždani udar - CVI
Naglo nastupajuća bolest
poremećen protok krvi kroz krvne žile mozga
Moždani krvotok:
dva sustava
2/3 - ogranci A.carotis interna
A.cerebri anterior
A.cerebri media
A.communicans posterior
1/3 - ogranci A.subclavia
Aa.vertebrales
protok
AUTOREGULIRAN
↑ tlaka – suženje malih moždanih krvnih žila
↓ tlaka – širenje
zalihe glukoze i kisika minimalne
zakazuje kod tlakova manjih od 70mmHg i većih od 180mmHg
poremećaj protoka 10s – gubitak svijesti
uzrok morbiditeta i mortaliteta u svijetu
dugotrajna invalidnost
oblici
ISHEMIJSKI
Promjene krvnih žila
suženje – STENOZA
ateroskleroza
suženje - spazam
Začepljenje – OKLUZIJA
Tromb – krvni ugrušak
Embolija
Kardiogenog podrijetla
HEMORAGIJSKI
Intracerebralno krvarenje
uzrok
hipertenzija - povećanje sistemskog tlaka
promjene na žilama
ANEURIZME
ANGIOMI
simptomi i znaci
Razlikuju se od osobe do osobe
ovisi o lokalizaciji i veličini oštećenja
iznimno važno prepoznati znakove moždanog udara
FAST
F - facial weakness - mlohavost lica
A - arm weakness - slabost u rukama
S - speech problems - govorne poteškoće
T - telephone - 112/194 - HITNO stanje
oduzetost jedne strane
gubitak vida - jednsotrano/ obostrano
vrtoglavica
Glavobolja
Postupak prve pomoći
provjera FAST
pozvati 112/ 194
udoban ležeći položaj s podignutim ramenima i glavom
otpustiti pritisak tijesne odjeće
osigurati dovoljno zraka
pratiti životne funkcije
Posljedice
hodanje
ravnoteža
koordinacija
problemi s vidom
problemi s govorom
inkontinencija
apatija
Prevencija:
Higijensko – dijetetske mjere
Zdrava prehrana
Fizička aktivnost
alergijske reakcije
najčešći alergeni
zrak
pelud
prašina
hrana
orašasti plodovi, jaja, jagode, morski plodovi, agrumi, mlijeko
lijekovi
aditivi i konzervansi
ostalo
ubodi i ugrizi insekata
lateks
toplina. hladnoća, sunčeva svjetlost
senzibilizacija
vrijeme potrebno da se:
razvije preosjetljivost na antigen
stvore protutijela
bolest manifestira
Alergija
neuobičajen i neprimjeren odgovor imunološkog sustava
raznovrsne molekule u čovjekovoj okolini
uzrokuju ih ALARGENI
u tijelu se veže za posebne stanice
bazofilni granulociti
mastociti
granule sadrže tkivne hormone - HISTAMIN
oštećuju i/ili razaraju tkivo
odgovorne za nastanak simptoma alergijskih bolesti
organizam se brani proizvodnjom zaštitnih antitijela
specifični za svaki alergen
IMUNOGLOBULINI (Ig)
Antigen
bilo koja tvar koju organizam prepoznaje kao „stranu“
stvara antitijela - zaštita
obrambeni mehanizam
reakcija između alergena i specifičnog protutijela
lokalna
na jednom mjestu
generalizirana
anafilaktički šok
teška, po život opasna reakcija preosjetljivosti
Tip I alergijske reakcije
Posredovan IgE protutijelima
na:
Lijekove
Ubode insekata
hranu
lateks
klinička slika
urtika – osip po koži
crvenilo, svrbež i suzenje očiju
otok lica, šaka,jezika i grla
bol u trbuhu, povračanje i proljev
otežamo disanje
blijeda koža
strah
gubitak svijesti
terapija
ADRENALIN
Bronhodilatatori
Antihistaminici
Kortikosteroidi
Patofiziologija:
ulazak antigena/ alargena
2.stvaranje protutijela Ig E
3.Reakcija Ig I mastocita
Senzibilizirani mastocit
ponovni susret s antigenom
oslobađanje medijatora (histamine)
Histaminsko djelovanje:
Vazodilatacija
Povečana žilna permeabilnost
Bronhokonstrikcija
Bronhoseklrecija
Gastrična sekrecija
Svrbež kože
Epidemiologija
globalnom fenomenu porasta broja alergijskih bolesti
danas se procjenjuje kako od nekog oblika alergijske bolesti boluje 15-25% svjetskog stanovništva
Simptomi i znakovi:
nos
svrbež
crvenilo nosa
vodenasto-sluzavi iscjedak iz nosa
kihanje
oči
crvenilo spojnica/konjunktiva,
svrbež
suzenje
dišni sustav
svrbež u ždrijelu
otekline sluznice
suh i podražajni kašalj
otežano disanje
osjećaj nedostatka zraka
osjećaj pritiska u prsnom košu
koža
crvenilo i svrbež kože
oteklina
različite vrste osipa s mjehurićima, erozijama i/ili krastama
probavni sustav
otečenost sluznice usne šupljine,
otečenost jezika i ždrijela
nemogućnost gutanja
povraćanje
proljev
reakcija
Postupak prve pomoći:
pitati za alergije
ukloniti uzrok alergije
ako osoba uzima lijek - dati joj lijek
pozvati 112/ 194 ako se stanje nakon primjene lijeka ne poboljšava
HITNA GLIKEMIJSKA STANJA
gušterača (lat. pancreas)
mješovita žlijezda
retroperitonealno smještena
ispred kralježnice
glava, tijelo i rep
EGZOKRINA ŽLIJEZDA
gušteračin sok – acinusi
voda
bikarbonatni ion (HCO3⁻)
enzimi – zimogena (inaktivni)
amilaza
lipaza
tripsin
ENDOKRINA ŽLIJEZDA
Langerhansovi otočići
više vrsta stanica
luće hormone direktno u krv
β-stanice – INZULIN
Α-stanice - GLUKAGON
INZULIN
peptidni hormon
izlučuje se u ciklusima
2 min. nakon unosa glukoze
u krvotoku se zadržava 3 – 5 min
razgrađuje se u jetri
na stanici specifični receptori
održava koncetraciju glukoze u
krvi
↓ glukoza u krvi (gladovanje)
↑ glukoza u krvi (nakon obroka)
Dijabetes mellitus (DM) – šećerna bolest
-kronični poremećaj metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina
-nedostatak učinka inzulina
tip 1 - primarni
mala produkcija/ nema produkcije inzulina u gušterači
ovisan o inzulinu
tip 2 - sekundarni
tkivo ne reagira na inzulin
Starački – neovisan o inzulinu
Epidemiologija
u Hrvatskoj 300 tisuća oboljelih
godišnje umire oko 3700
pojavljuje se u svakoj životnoj dobi
Patologija
normalna koncentracija šećera u krvi natašte iznosi 3,75 - 6,0 mmol/L
HIPOGLIKEMIJA
pad razine glukoze u krvi ispod 2,5 mmol/L
uzroci
dijabetičari
prevelike količine inzulina-
neispravna prehrana-
zdravi ljudi
ako ništa ne jedu-
prekomjerna tjelesna aktivnost-
simptomi i znakovi
lučenje adrenalina
znojenje
blijeda – hladna koža
ubrzan puls
drhtanje – tremor
osjećaj gladi
strah
podražaj SŽS
zbunjenost
glavobolja
vrtoglavica
razdražljivost – agresivnost
psihotično ponašanje
simptomi slični alkoholiziranosti
Poremećaji svijesti
koma
Prva pomoć
udobna pozicija
A – otvoriti dišni put
B – frekvnecija disanja (postaviti pulsoksimetar)
dati kisik
C – puls; krvni tlak; EKG
otvoriti i.v. put
izmjeriti GUK
upitati boluje li od DM
dati glukozu/ šećer na usta
112/194
HIPERGLIKEMIJA
izrazito visoke razine glukoze u krvi (>14mmol/L)
Dijabetična ketoacidoza (DKA)
nedostatak cirkulirajućeg inzulina
stanice ne mogu preuzimati glukozu iz krvi
energija se u stanici oslobađa glukonogeneza – iz masti
nastaju slobodne masne kiseline (acidoza) i ketoni
organizam aktivnira kompezacijske mehanizme:
metaboličke acidoze – hiperventilacija
visoke razine glukoze – glikozurija
Visoke razine ketone - ketonemija
dehidracija - Povećana količina glukoze u urinu povlači za sobom vodu i elektrolite
Hiperglikemijsko hiperosmolarno stanje
inzulina ima dovoljno da suprimira lipolizu i ketogenezu (dd od DKA)
hiperglikemija - osmotska diureza - vodi dehidraciji
smanjenje cirkulirajućeg volumena
smanjen protok kroz glomerule
smanjena glomerularna filtracija
daljnji porast glikemije
simptomi i znaci
Polako se razvija
Žeđ
Učestalo mokrenje
umor
miris acetona u dahu
letargija, zbunjenost - gubitak
svijesti
dehidracija
suha usta
Suha zajapurena koža
zatajenje cirkulacije zbog
hipovolemije
tahikardija
hipotenzija
hiperventilacija
postupci prve pomoći
Hitna hospitalizacija
ABC postupak
Pozvati 112/ 194
rehidracija – 500mL NaCl 0.9%
inzulinska terapija
svjetski dan DM - 14. studenog
ASTMA
kronična bolest donjih dišnih putova
“preosjetljivost traheobronhalnog stabla”
uzrok
nejasan
genetska predispozicija
vanjski faktori
epidemiologija
najčešća nezarazna bolest među djecom
oko 250 tisuća oboljelih u R Hrvatskoj
340 miljuna ljudi u svijetu
tipovi
alergijska
Najčešća
atopičari / atopične osobe
antigeni iz okoline – alargeni
unutarnji
pljesni
kućna prašina - grinja
dlaka kućnih ljubimaca
vanjski
hladnoća
polen
onečišćenja zraka
dim
nealergijska
3 osnovna mehanizma
Upala reakcija - malih dišnih putova
Hipersekrecija sluzi – mukusa
Stezanje glatkog mišića
simptomi i znaci
Iznenadni kašalj
otežani – šumni izdisaj (zviždanje)
otežan govor – kratke rečenice
otežano disanje
cijanoza usana, vrhova prstiju
upotreba pomoćne dišne muskulature
postupci prve pomoći
smiriti osobu
ABC postupak
dati lijekove ako ih osoba ima kod sebe - bronhodilatatori
otpustiti tijesno pripijenu odjeću
osigurati dovoljno svježeg zraka
112/ 194
napredno zbrinjavanje
ABC
Otvoriti i.v. put
Inhalacija β2 agonista
ADRENALIN
Kortikosteroidi
Aminophyllin
status asmaticus
najteži oblik
ventilacijske funkcije iznimno pogoršane
opterečenje desne strane srca
tahikardija
pad krvnog tlaka
hitna medicinska pomoć - hospitalizacija
SINKOPA
Svijest:
„spoznaja o vlastitom postojanju i okruženju“
sposobnost pojedinca da adekvatno odgovara na podražaje
„pri svijesti“
ima otvorene oči
reagira na upite
spontano se ophodi s okolišem
Spavanje:
fiziološko stanje
snižena razina svijesti
reverzibilno
prekinuta veza između svijesti i vanjskog svijeta
cirkadiurni ritam (trajanje ciklusa od 24 sata)
aktivan je proces
dok spavamo mozak i dalje radi
Budnost
moždano deblo
sitni otočići sive tvari
mrežasta tvorba – (lat. Formatio reticularis)
uzlazni putevi – retikularni ascedentni sustav -RAS
signal u više centre koje dovode do budnosti
Svijest – budnost/spavanje
očuvanost svijesti je osnovno mjerilo fiziološkog funkcioniranja mozga
svijest i pravilno izmjenjivanje ciklusa budnosti i spavanja složeni su procesi koji ovise o funkcionalnoj integraciji velikog broja jezgara
Poremećaji svijesti
stanja kada je ta fiziološka ravnoteža narušena zbog oštećenja ili ometanja funkcije nekog od dijelova mozga zaduženih za svijest
poremećaji razine svijesti - kvantitativni
BUDNOST
sniženja razine budnosti
možemo se objektivno ocijeniti pregledom ili čak smjestiti na ljestvici (AVPEU)
poremećaji sadržaja svijesti - kvalitativni
SVJESNOST
budnost očuvana
poremećena neka komponenta sadržaja svijesti
uzroci
traumatski
netraumatski
trajanje
nekoliko sekunda ili minuta
tjednima, mjesecima
ozbiljni poremećaj mozga i moždane funkcije
životno ugrožava pacijenta i predstavlja hitno stanje
definicija:
prolazan i kratkotrajan gubitak svijesti
gubitak posturalnog tonusa
pad
samolimitirajuća stanje
druga stanja:
pad bez gubitka svijesti
vrtoglavica
gubitak vida
kardiovaskularna
zakazivanje sistemske cirkulacije
insuficijentna srčana akcija
niski srčani tlak
nedovoljno punjenje cirkulacije, tj. hipovolemija
posljedice:
smanjen protoka krvi kroz moždane arterije
hipoprefuzija RAS
uzroci
smanjeni volumen istisnute krvi
aritmije
strukturalne bolesti srca
Stokes - Adamsov sindrom
prolazna aritmija (poremećajima srčanog ritma)
tahikardija
ubrzanje srčane frekvencije150 - 180/min
bradikardija
usporenje srčane frekvencije 30-35 otk/min
nekardiovaskularna
Vazovagalna sinkopa
uzroci:
neugodnim fizičkim ili psihičkim podražajem
strah, bol, pogled na krv, jaki emocionalni događaj
predugim stajanjem u zatvorenoj/ zagušljivoj prostoriji
patofiziologija: usporenje srčanog ritma i širenje krvnih žila na periferiji
početak je postupan
Mučninom
bljedoćom kože
hladnim znojenjem
zamagljenjem vida
Ortostatska sinkopa
gubitak svijesti pri naglom ustajanju iz sjedećeg ili češće ležećeg položaja
izostaje adekvatna vazokonstrikcija
kod:
starijih osoba
bolesnika s vegetativnom neuropatijom
predoziranju lijekovima za smanjivanje krvnog tlaka
Sinkopa tijekom konvulzija
nagli početak
grč mišića
amnezija o događaju
napad u snu ili u ležećem položaju- gledanje TV, noćni klubovi
Sinkope uslijed metaboličkih poremećaja
hipoglikemija
tremor, osjećaj gladi i znojenje
DM tip 1
hiperventilacija (ubrzano, duboko disanje)
kontrakcije krvnih žila mozga
niska razina ugljičnog-dioksida
Situacijske sinkope
Mikcijska sinkopa - obično se javlja noću
muškarci
mokrenje
Kompresija preosjetljivog karotidnog sinusa
nagli okret glave
tijesan ovratnik
Sinkopa tijekom kašlja - dugotrajni napadi kašlja
stanja koja oponašaju sinkopu
napadaj panike
izmišljene nesvjestice
gušenje stranim tijelom
Postupak prve pomoći
SIGURNOST
SVIJEST
Ako reagira –ležeći položaj
ABC
otpustiti tijesno pripijenu odjeću
omogućiti dosta sviježeg zraka
sekundarni pregled
druge ozljede
SAMPLE anamneza
EPILEPSIJA
padavica
neurološki poremećaj
uz glavobolju najčešća bolest SŽS
poznata još od Hipokrata
epi napad
paroksizmalno patološko električno izbijanje sive moždane tvari
najmanje dva napada
uzrok nepoznat - genetski ili ozljeda
prolazna pojava
odgovarajuće promjene na EEG
patofiziologija
dolazi do prevlasti ekscitacijskog učinka
neuron prekomjerno depolariziran
povećane količine iona K⁺ u izvanstaničnom prstoru
napad
simptomi I znaci
iznenadni gubitak svijesti
ukočenost, savijanje leđa u luku
fiksirani pogled – izvrtanje očiju
grčeviti pokreti
pojava pjene na ustima za vrijeme grčeva
gubitak kontrole nad mokrenjem i stolicom
dubok san nakon napada
zbunjenost nakon napada
iznenadne, abnormalne, prekomjerne sinkrone aktivnosti skupine moždanih neurona
faze:
faza aure
tonička faza
klonička faza
postiktalna faza
razlika od sinkope
EPI:
ugriz jezika
konvulzivni elementi
okretanje glave na jednu stranu
neobičan položaj tijela
prisutnost simptoma koji odgovaraju auri
secessus urina ili fecesa
SINKOPA
osjećaj omaglice, slabosti i mučnine koji prethodi događaju
karakteristični čimbenici - snažne emocije, dugo stajanje, vrućina, glad, umor
karakteristične radnje koje prethode epizodi - ustajanje, mokrenje, defekacija
brz i potpun oporavak svijesti
epidemiologija:
50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju
WHO
6 000 000 ljudi boluje od epilepsije u Europi
300 000 godišnje novodijagnosticiranih
porast zbog ozljeda glava
R Hrvatskoj oko 42.000 osoba
oko 1000 novo oboljelih godišnje
1/3 mlađa od 18 godina
Međunarodni dan epilepsije - drugi ponedeljak u veljači
ANATOMIJA
FIZIOLOGIJA