Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Vlast i moć u rimskoj državi od kraljevstva do dezintegracije carstva -…
Vlast i moć u rimskoj državi od kraljevstva do dezintegracije carstva - unutarnji sukobi i kriza republike
Kako su državne službe bile rezervirane samo za bogate, početkom 5. st. pr. Kr. plebejci su se pobunili i napustili grad tražeći pravo sudjelovanja u vlasti. Patriciji su popustili, a plebejci su dobili pravo formiranja vijeća plebejaca i izbor nove magistrature – pučkog tribuna (tribunum plebis). Pučki tribuni mogli su nazočiti sjednicama senata i imali su pravo veta (zabrane) na one odluke za koje su smatrali da štete interesima plebejaca. Isprva su birana dvojica, a kasnije devetorica pučkih tribuna.
Godine 451. pr. Kr. izabrano je povjerenstvo od deset članova koji su dvije godine nesmetano radili na popisu. Zakone je potom prihvatila narodna skupština. Odlučeno je da će se zakoni urezati na dvanaest brončanih ploča i postaviti na rimskom Forumu. Unatoč zakonu, plebejci su se još borili za ostale magistrature. Postupno su se u 4. st. pr. Kr. izborili za pristup konzulatu i svećenstvu.
Rimsko gospodarstvo prosperiralo je nakon rata zbog ratnog plijena, odšteta i poreza nametnutih provincijama. Teritorijalna ekspanzija i novčani prihodi uzrokovali su još veće imovinske razlike između siromašnih i bogatih. Formiranje velikih poljoprivrednih imanja u rukama bogatih doprinijelo je propadanju manjih posjeda.
Seljaci su bili prisiljeni prodavati svoja imanja i seliti se u gradove u potrazi za poslom. S više strana tražile su se reforme, prije svega agrarna reforma koja je trebala pomoći u pravednoj raspodjeli državne zemlje (ager publicus). Takvi zahtjevi nisu išli u prilog bogatašima i senatorima koji žele zadržati svoje povlastice.
Senatorski sloj najviše se obogatio osvajanjima zbog prednosti u raspodjeli zemlje. Trgovinom i lihvarenjem bavili su se plebejci te se izdvojio bogati sloj vitezova. Rimsko društvo bilo je duboko podijeljeno prema imovinskom statusu. Novi sloj najbogatijih Rimljana nobila (plemića) činili su patriciji i plebejci. Ostatak naroda nazvan je pukom (populus), a siromašni puk nazvan je proleterima. Novi sukobi bili su neizbježni zbog sve većeg nezadovoljstva državnom upravom i nejednakošću.
-
-
-
-
-
-
-