Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
UGLJIKOHIDRATI I PROTEINI - Coggle Diagram
UGLJIKOHIDRATI I PROTEINI
NOMENKLATURA i PODJELA UGLJIKOHIDRATA:
ime su dobili poč. 19.st., kada se smatralo da su to hidrati ugljika jer je u njima omjer broja atoma vodika i kisika kao u vodi (2:1).
Opća formula
:
Cn(H2O)m
Šećeri (saharidi)
- naziv cijele skupine.
PODJELA: MONOSAHARIDI, DISAHARIDI I POLISAHARIDI
Monosaharidi i disaharidi su
kristalne tvari, dobro topljive u vodi i slatkog okusa
, dok polisaharidi (škrob, celuloza)
ne kristaliziraju, ne otapaju se u vodi i nisu slatkog okusa.
Monosaharidi se ne mogu hidrolizom
razlagati na još jednostavnije saharide
, dok hidrolizom disaharida i polisaharida kao konačni produkti nastaju
monosaharidi
.
RASPROSTRANJENOST I ULOGA UGLJIKOHIDRATA U ŽIVOM SVIJETU:
nastaju u zelenim dijelovima biljaka procesom
FOTOSINTEZE
6CO2 + 6H2O → C6H12O6 + 6O2.
Sunčeva se energija pretvara u
kemijsku pohranjenu u organskim molekulama.
STRUKTURA I NOMENKLATURA MONOSAHARIDA
: njihova opća formula je
CnH2nOn
. U prirodi susrećemo monosaharide s pet (
pentoze
) ili šest (
heksoze
) uglj. atoma u lancu. U molekuli monosaharida uvijek je jedna karbonilna skupina i 2 ili više hidroksilnih (-OH) skupina. Karbonilna skupina može biti na početku uglj. lanca, kao u aldehidima pa se takav monosaharid naziva
ALDOZA
. Ako nije na početku lanca -
KETOZA
. Monosaharid sa šest uglj. atoma -
ALDOHEKSOZA
ili
KETOHEKSOZA
.
Relativne konfiguracije monosaharida
:
Fischerova i Haworthova formula na primjeru glukoze:
α-D-glukopiranoza (Haworthova formula)
β-D-glukopiranoza (Haworthova formula)
Najrasprostranjeniji monosaharidi su
: glukoza i fruktoza.
DISAHARIDI
: glikozidi koji se sastoje od 2 monosaharidne jedinice povezane glikozidnom vezom.
Saharoza
: običan stolni šećer koji se sastoji od glukoze i fruktoze. G. vezom je povezan C-1 atom iz glukoze s C-2 atomom iz fruktoze te zbog toga saharoza nema hidroksilnu skupinu.
Hidrolizom saharoze dobiva se higroskopna smjesa jednakih količina glukoze i fruktoze.
Laktoza
: mliječni šećer koji se sastoji od mlijeka sisavaca. C-1 atom galaktoze povezan beta(1-4)-glikozidnom vezom s C-4 atomom glukoze.
POLISAHARIDI
: škrob, celuloza i glikogen.
Opća formula
je:
(C6H10O5)n
ŠKROB je polisaharid biljnog podrijetla
. Koristi se u prehrani (pšenica, raž, ječam, riža, grah...). Smjesa je 2 polimera -
amiloze
i
amilopektina
.
Amiloza
čini 1/5 škrobne mase.
Amilopektin
čini 4/5 prirodnog škroba.
Djelomičnom razgradnjom škroba nastaje smjesa
u vodi topljivih međuprodukata -
DEKSTRINI.
GLIKOGEN:
nalazi se u mišićima i jetri i ima istu namjenu kao amilopektin.
CELULOZA
: biljnog podrijetla, pričuvna hrana, hrana i za ljude i ostale sisavce; neprobavljiva. Iz nje se proizvode: tkanina, papir, vata...
AMINOKISELINE I PROTEINI
: proteini ili bjelančevine organski su spojevi životinjskog ili biljnog podrijetla. Neophodni u prehrani.
Aminokiseline prirodni su spojev
i. Neke od 20-ak aminokiselina koje nalazimo u proteinima ljudskog organizma može sintetizirati sam organizam -
NEBITNE ILI NEESENCIJALNE AMINOKISELINE
, dok druge organizam dobiva iz proteina u hrani -
BITNE ILI ESENCIJALNE
koje se nalaze u životinjskim namirnicama (meso, riba, sir...).
NOMENKLATURA I PODJELA AMINOKISELINA:
trivijalna imena koja su jednostavnija. Dijele se na:
neutralne, kisele i bazične.
R - skupina predstavlja osnovu za podijelu aminokiselina
:
Aminokiseline nepolarne R-skupine: alanin, valin, leucin, izoleucin, prolin, fenilalanin...
Aminokiseline polarne R-skupine (-ON, -ЅN, -SONH2).
Aminokiseline s kiselom R-skupinom (s negativno naelektriziranim bočnim lancima): asparaginska kiselina i glutaminska kis.
Aminokiseline s bazičnom R-skupinom (s pozitivno naelektriziranim bočnim lancima): lizin, arginin, histidin.
FIZIKALNA SVOJSTVA AMINOKISELINA:
kristalne tvari visokih tališta, topljive u vodi, a netopljive u nepolarnim org. otapalima.
NASTAJANJE DIPEPTIDA:
2 aminokis. vežu se i nastaje amid - veza -
PEPTIDNA
. Mogu nastati dipeptidi i polipeptidi.
PROTEINI
: prirodni organski spojevi rel. mol. mase. Sastoje se od 1 ili više polipetidnih lanaca.
Sudjeluju i važni su za
: prijenos kisika, stezanje mišića, imunološku zaštitu, biološke procese...
STRUKTURA
: mol. proteina složene su građe
;4 stupnja strukture proteina:
1.PRIMARNA, 2.SEKUNDARNA, 3.TERCIJARNA I 4.KVARTARNA.
ENZIMI
: biokatalizatori koji djeluju na procese u stanici te sudjeluju u izmjeni energije između stanice i okoline. Nedostatak enzima uzrokuje razna oboljenja. Nedostatak enzima
LAKTAZE
uzrokuje probavne smetnje kod ljudi koji piju mlijeko.
UREAZA
- izolirao ga J. B. Sumner
1927
.; Nobelova nagrada. Enzim
PROTEAZE
koristi se u proizvodnji praška za pranje.
GRAĐA ENZIMA:
na enzimu se nalazi
aktivno mjesto
. Djelovanje enzim stvaranjem kompleksa enzim - supstrat.
INHIBITORI: IREVERZIBILNI I REVERZIBILNI
AKTIVATORI; KOENZIMI
