Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VODE NA ZEMLJI - Coggle Diagram
VODE NA ZEMLJI
VODE NA KOPNU-TEKUĆICE
Osnoni su elementi tekućice izvor, korito,obale, pritoke i ušće
Slijev je prostor s kojega sve rijeke otječu prema moru, oceanu ili jezeru.
Razvodnica je granica između dva slijeva ili poriječja.
Poriječje je područje kojim teče rijekasa svim svojim pritocima.
Slijevovi Hrvatskih tekućica:
Jadranski slijev: Raša, Mirna, Zrmanja, Krka, Cetina, Neretva
Crnomorski slijev: Sava, Mura, Dunav, Drava, Kupa.
Tekućice su važne za: plovidbene putove, turizam, piće, navodnjavanje poljoprivrednih površina i dobivanje energije.
Delta je razgranato riječno ušće.
Estuarij je prošireno riječno ušće lijevkastog oblika nastalo potapanjem donjeg toka rijeke.
Neke svijetske tekućice s oblikom delte su Mississippi, Amazona, Neretva
Neke svijetske tekućice s oblikom estuarija su: Temza, Oba i Laba.
.JEZERA I MOČVARE
Močvare su kopnena područja natopljena vodom i zarasla močvarnim biljem.
Jezera su udubljenja u kopnu ispunjena vodom i nemaju veze s morem.
Jezera prema postanku mogu biti: prirodna i umjetna
Neka močvarna područja u Hrvatskoj su: Kopački rit, Vransko jezero kod Biograda i delta Neretve.
Prema svojstvima vode razlikujemo: slana i slatka
Močvare su važne za očuvanje biljnog i životinjskog svijeta.
Neka Hrvatska prirodna jezera su:Kopačevsko jezero, Plitviččka jezera, Baćinska jezera, Crveno i Modro jezero te Vransko jezero na Cresu.
Neka svijetska jezera su:Bajkalsko jezero, Viktorijino jezero, Tanganyika jezero, Kaspijsko jezero, Superior.
RASPODJELA VODE NA ZEMLJI
97% slana voda 3% slatka voda
voda se pojavljuje u 3 agregacijska stanja:
čvrsto, tekuće i plinovito
Voda služi za stvaranje električne energije u hidroelektranama.
Voda je važna za piće, navodnjavanje kopnenih površina, za vodoopskrbu kućanstva i industrijskoj proizvodnji.
Sunce zagrijava Zemlju.Voda iz tekućeg stanja prelazi u vodenu paru. Izdizanjem vodene pare dolazi do njezinog hlađenja. Voda iz plinovitog stanja iznova prelazi u tekuće ili, ako su temperature niže i u kruto stanje. Prelazak iz plinovitog u tekuće stanje naziva se kondenzacija.