Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Katolička Crkva i kršćanstvo u Hrvata - Coggle Diagram
Katolička Crkva i kršćanstvo u Hrvata
Uloga Crkve u promicanju školstva, kulture i znanosti
Crkve i samostani su vezani za početak školstva i kulture u Hrvata
Uz biskupska središta otvarale su se prve škole.
U VIII. st. uz spllitsku katedralu djeluje takva škola koju osim svećeničkih kandidata pohađaju i laici.
Dominikanac August Kažotić
:
nakon što je izabran za zagrebačkog biskupa , utemeljio je prvu visoku školu u Hrvatskoj (katedralnu školu).
u njoj su se siromašni studenti školovali besplatno
Knjižnica dubrovačkih dominikanaca je bila jedna od najvećih i najopremljenijih knjižnica u tadašnoj Europi
u Zadru je nastalo prvo sveučilište u Hrvatskoj (1495).
Benediktinci
:
njihovim dolaskom povećao se broj škola.
Benediktinski samostani postaju žarišta pismenosti.
pružaju pouku mladima, dobrostojećima, djeci i siromašnima.
u skriptorijima (posebne samostanske radionice) pripisuju i ukrašavaju knjige iznimne vrijednosti.
zaslužni su za razvoj romaničke i gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.
postaju savjetnici hrvatskih vladara
najzaslužniji su za to što se Hrvatska uključila u zajednicu kulturnih i razvijenih naroda tadašnje Europe.
Franjevci
:
obogatili našu znanost i umjetnost.
Fra Andrija Kačić-Miočić
omiljeni narodni pjesnik
franjevački samostani su biseri graditelljstva te čuvari najstarijih knjiga i vrijednih umjetnina.
Pavlini
:
gimnazije u Križevcima i Senju te sveučilište u Lepoglavi
zaslužni su za unaprijeđenje gospodarstva, medicine, poljoprivrede i industrije.
članovi njihova reda su zaslužni za razvvoj hrvatskog jezika, umjetnosti i obrta.
Isusovci
:
u Zagrebu su otvorili gimnaziju, koja je prerasla u akademiju te u sveučilište (1669).
utemeljili su gimnazije u Rijeci, Varaždinu, Požegi i Osijeku, a u Dubrovniku Dubrovački kolegij.
Bartol Kašić
je izdao prvu gramatiku Hrvatskog jezika.
Ruđer Bošković
je poznati matematičar, fizičar i astronom te je jedan od najvećih novovjeknih znanstvenika.
Jospi Juraj. Strossmayer
:
đakovački je biskup koji je otvorio Hrvatsko sveučilište u Zagrebu (1874).
potaknuo otvaranje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1866).
Hrvatski narodni preporod
Nazvan je i Ilirski pokret zbog pogrješnog uvjerenja da hrvatska tradicija počinje od ilirskih plemena.
Početkom XIX. st. u Hrvatskoj se šire ideje o pravima i slobodama svih ljudi te o važnosti kulturnog, prosvjetnog i znanstvenog razvoja zaslugom zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca.
Crkva je u to vrijeme predvodila borbu hrvatskog naroda za njegov kulturni, politički i gospodarski razvoj.
Hrvatski narod u to vrijeme nije imao razvijene društvene snage, jedino su svećenici mogli pokrenuti sveopći razvoj tadašnjeg društva te se bore za njegovo političko jedinstvo, za zajednički jezik i književnost i za njegovu slobodu od tuđinskih gospodara.
Hrvatski narodni preporod je težio stvaranju jezičnog, nacionalnog i političkog jedinstva.
Vođa preporoda je Ljudevit Gaj.
Kako bi se spriječilo uvođenje mađarskog jezika u hrvatske škole i potaknuo razvoj jezika osnovali su "Zbor duhovne mladeži zagrebačke."
Svećenici su širili "Novine horvatske" te potpomagali osnivanje i djelovanje važnih ustanova (Matica ilirska, Gospodarsko društvo...).
Najistaknutiji preporoditelji su bili Pavao Štoos, Mihovil Pavlinović, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Dobrila, Grgo Martić i Didak Buntić.
Zbog nepovoljnih političkih okolnosti težnje hrvatskog naroda da se ujedini i osamostali nisu se ostvarile.
Zato je Crkva najviše zahvaljujući banu Jelačiću, Hrvatskom saboru i zagrebačkom nadbiskupu Hauliku postigla svoju samostalnost.
godine se zagrebačka biskupija odvojila od mađarske Crkve i postala Zagrebačka nadbiskupija.
Nakon propasti turske vlasti Sveta je stolica 1881. godine u BiH ponovno uspostavila redovitu crkvenu upravu.
Uspostavljena je Vrhbosanska crkvena pokrajna, u čiji su sastav ušle Vrhbosanska nadbiskupija i dvije sufraganske biskupije: Banjolučka i Mostarsko-duvanjska.
Od 1880 priključena im je i Trebinjsko-mrkanska biskupija.
Prvi Vrhbosanski nadbiskup je bio imenovan dr.Josip Stadler.
Pavao Štoos
: hrvatski svećenik, pjesnik i preporoditelj
autor pjesme Kip domovine
Juraj Dobrila
: biskup i narodni preporoditelj istarskih Hrvata
napisao molitvenik Oče, budi volja tvoja
Maksimilijan Vrhovac
: zagrebački biskup i prosvjetitelj
Mihovil Pavlinović
: književnik, svećenik i političar
Juraj Hauluk
: zagrebački biskup i prvi nadbiskup
utemeljio novine Katolički list
Protiv totalitarizma
Hrvatski je narod očekivao da će stvaranjem NDH (1941) živjeti u slobodnoj i samostalnoj državi , ali su se brzo iznevjerili.Nakon što se odrekao dijela hrvatskog nacionalnog teritorija, državni je režim pod pritiskom njemačkih i talijanskih vlasti počeo politiku nacionalne, vjerske i ideološke diskriminacije.Hrvatski su biskupi uputili brojne prosvjede vodstvu NDH kako bi se zaštitila prava svih ljudi.Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac hrabro i otvoreno staje na stranu progonjenih.
Uspostavom komunističke vladavine 1945. godine nastupilo je vrijeme borbenog ateizma i progona crkve.
Brojni svećenici i vjernici su zatvarani i progonjeni, onemogućen je ili potpuno zabranjen rad poznatih katoličkih škola, obustavljeno je izlaženje vjerskih knjiga, časopisa i novina...
Vlast je Crkvu u Hrvata odlučila odvojiti od zajedništva sa Svetom Stolicom.Vodstvu Crkve koja bi pristala na takvu igru ponuđene su bogate povlastice.Nadbiskup stepinac odbacuje takvu ponudu jer je znao kakva se opasnost za jedinstvo Crkve i budućnost vjere u tome skriva.Nije se dao zastrašiti lažnim optužbama ni zatvorskom kaznom.Alojzije Stepinac je osuđen na zatvorsku kaznu i prisilni rad u trajanju od 16 godina te na gubitak političkih i građanskih prava u trajanju od 5 godina.U tome su Crkva i narod prepoznali i svoju vlastitu osudu, a u liku neustrašivog nadbiskupa su pronašli snagu i ohrabrenje da izdrže sve nedaće i dočekaju bolja vremena.
Totalitarizam je vladanje u kojem država ima kontrolu nad kulturnim i javnim životom i koči svaki privatni poticaj.
Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova i poraća
Hrvatski katolički pokret
:
utemeljitelj i idejni vođa je bio krčki biskup Antun Mahnić
svrha [okreta je bila da se organizira djelovanje vjernika laika na sva poddručja ljudskog života unesu kršćanske vrijednosti.
pokret je okupio brojne studente, istaknute intelektualce, đake te se proširio među seljačkom i radničkom mladeži.
pokret je morao smanjiti i promijeniti način djelovanja odlukom kralja Aleksandra I. Karađorđevića (1929), iako je Drugi svjetski rat ukinuo njegovo djelovanje.
snažno je utjecao na stvaranje svijesti o poslanju vjernika laika i njihovoj nezamjenjivoj ulozi u Crkvi i društvu.
godine Hrvati su pristupili movoj državi Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, poslije nazvanoj Kraljevina Jugoslavija.
Istarski su hrvati dolaskom fašizma (1922) podnosili teška zlostavljanja.Borbu za očuvanje nacionalne i vjerske svijesti istarskih hrvata su predvodili svećenici, među kojima se isticao don Božo Milanović.Kraljevina Jugoslavija je svim vjerama jamčila ravnopravnost, ali je Srpska pravoslavna Crkva bila privilegirana te je gotovo uživala status državne Crkve.Sveta stolica je nastojala da ugovorom s Kraljevinom Jugoslavijom riješi položaj katolika, zbog protivljenja političke vlasti i pravoslavlja bio neuspješan.
Papa Lav XIII je htio da Crkva bude otvorena potrebama svojega vremena.Hrabrio je vjernike da se uključe u javni život, kulturu, politiku, sindikate i radnički svijet.
Otvoreni napad na vjeru i Crkvu tijekom XIX. i početkom XX.st od liberalizma, ateizma, materijalizma...
Ivan Merz
(1896-1928):
rođen u Banja Luci
katolički intelektualac
zauzeti apostol mladih
prvi laik Crkve u Hrvata proglašen blaženim
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim u Banja Luci 22.lipnja 2003. godine.
spomendan mu se slavi 10. svibnja
Katolička Crkva u Hrvata danas
Drugi vatikanski koncil
:
sazvao ga je Papa Ivan XXIII. u namjeri da Crkvu približi i otvori suvremenom svijetu, a zatvorio ga je Papa Pavao VI
koncil nije osuđivao protivnike Katoličke Crkve, nego se zauzeo zaa razumijevanje prema svima
nastojao je uspostaviti dijalog ne samo s drugim kršćanima i s pripadnicima nekršćanskih religija nego i s onima koji ne vjeruju
Crkva se otvara u suvremenom svijetu
pokrenuta je liturgijska obnova Crkve i pobuđena svijest o važnosti i poslanju svih vjernika.
Padom Berlinskog zida u Europi je završilo razdoblje komunističkog totalitarizma.
Domovinski rat
:
brojni su vjernici potjerani iz svojih domova i župnih zajednica , uništene su mnoge crkve i sakralni objekti
u jeku najtežih ratnih stradanja katolički su biskupi , braneći pravo hrvatskog naroda na zakonitu obranu, pozivali na mir i toleranciju
Ivan Pavao II
:
Hrvati su pronašli podršku u Ivanu Pavlu II.
Sveta Stolica je prva priznala Hrvatsku kao suvremenu i samostalnu državu 1992. godine
papa je tri puta posjetio RH
više je puta potaknuo kršćane i sve druge građane na zajeništvo, opraštanje i promicanje kulture mira
Katolička Crkva i Hrvati izvan domovine
Različite su nedaće u bližoj i daljoj prošlosti prisiljavale Hrvate da napuste svoju domovinu.
Danas gotovo trećina Hrvata živi izvan granica RH i BiH.
Za iseljenim Hrvatima su krenuli brojni hrvatski svećenici iz domovine.
Crkva je tako pomogla da se što bolje uključe u novu sredinu te da pritom sačuvaju bogatstvo svoje vjerske, nacionalne i kulturne baštine.
Prvi misionari među Hrvatima u inozemstvu su bili biskup fra Paškal Vujčić i svećenik fra Ilija Tvrtković.
O hrvastkim katolicima u susjednim zemljama brinu se tamošnje mjesne crkve.
U tim zemljama organizirane su hrvatske župe u kojima se vjerski život u većoj ili manjoj mjeri odvijao na hrvatskom jeziku.
Za vjerski život svih ostalih iseljenih Hrvata pri Vijeću Hrvatske biskupske konferencije te Biskupske konferecije Bosne i Hercegovine za hrvatske migracije utemeljeno je Dušobrižništvo za Hrvate u inozemstvu.