Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
OSMANSKO CARSTVO PREMA HRVATSKOJ I EUROPI - Coggle Diagram
OSMANSKO CARSTVO PREMA HRVATSKOJ I EUROPI
POSTANAK OSMANSKOG CARSTVA
Potkraj 13. stoljeća na granicu Bizanta u sjeverozapadnoj mladoj Aziji jedan od tamošnjih plemskih vođa po imenu Osman
Osnovao je državu po imenu Osmansko Carstvo, a stanovnici Osmanlije
Na čelu Carstva je sultan, on ima neograničenu vlast u državi
Carstvo se dijelilo na dva sloja
Oni koji plaćaju porez (raju)
Oni koji su oslobođeni plaćanja poreza
Sultan Muhamed je 1453. godine osvojio Carigrad, čime je Bizantsko Carstvo zauvijek prestalo postojati
Osmanlije su grad nazvali Istanbul, a Muhamed je dobio nadimak osvajač
U samo nekoliko dana, Muhamed je osvojio Bosnu
HRVATSKA I UGARSKA POD OSMANLIJSKIM NAPADIMA
Osmanlije su 1521. godine osvojili Beograd, važnu ugarsku utvrdu na Dunavu
Nakon smrti Ladislava V. Habsburga za kralja Hrvatske i Ugarske izabran je Hunjadijev sin Matija Korvin
Uveo je poreznu reformu, po kojoj su morali plaćati svi staleži
Osnovao je Jajačku i Srebreničku banovinu i sagradio je sustav utvrda
Bitke
Bitka na Krbavskom polju
Bitka na Mohačkom polju
BORBA ZA HRVATSKO-UGARSKO PRIJESTOLJE DALJNA OSMANSKA OSVAJANJA HRVATSKE
Vješti Habsburgovci će u XVI. stoljeću zavladati Hrvatskom te snažno utjecati na daljni tijek hrvatske povijesti
Nakon smrti kralja Ludovika II. bilo je pitanje tko će ga naslijediti
Dva najozbiljnija kandidata bili su Ivan Zapolja i Ferdinand I. Habsburški
Ludovika je naslijedio Ferdinand I. Habsburški
Hrvatska je zadržala svoj Sabor i bana te tako potvrdila državnu i pravnu posebnost odnosno ušla drugi put u povijesti ušla u personalnu uniju
O izboru novog kralja ovjerena je tada prvi put hrvatskim grbom-šahovnicom
Dio slavonskih plemića podržao je Ivana Zapolju za kralja
Jedina utvrda koja je uspjela neko vrijeme odupirati osmanlijskim napadima bila je utvrda Klis u zaleđu Splita, vodio je je Petar Kružić
Cilj Sulejmana Veličanstvenog bio je osvajanje glavnog grada Habsburške Monarhije-Beča
Nakon neuspjele opsade Beča Osmalije su organizirale novi pohod, no u tome ga je spriječio hrvatski vojni zapovjednik Nikola Jurišić
Nakon toga Osmanlije počinji osvajati Slavoniju
Nakon osvajanja Slavonije, Sulejman Veličanstveni odlučio je krenuti u novi pohod na Beč
Na putu prema Beču moćnoj vojsci ispriječila se utvrda Siget, koju je tada branio nekadašnji hrvatski ban Nikola Šubić Zrinski
Nakon velikog juriša Osmanlijske vojske Zrinski je bio prisiljen skloniti se u tvrđavu
Utvrda je bila zapaljena, Nikola je izveo s preostalim braniteljem posljednji juriš, u kojemu je zajedno s njim pohinio
Sukob između kraljevske habsburške i osmanlijske vojske kod Siska označio je prekretnicu u ratu
Ugroženom gradu u pomoć je došla kraljevska vojska u kojoj se posebno istaknuo ban Toma Erdodi
Pobjeda kod Siska označila je kraj osmanlijske vlasti
ŽIVOT POD OSMANLIJAMA I NJIHOVO SLABLJENJE
Osmansko Carstvo bilo je uređeno kao feudalno društvo
Raja je kršćansko stanovništvo
Islamizacija je proces širenja islama
Važnu ulogu u doba osmanske vlasti u Bosni imali franjevci
Početkom XVII. stoljeća napokon je došlo do stvarnja Vojne krajine, stalnog sustava obrane sastavljenog od niza utvrda s vojnim posadama
Nomadsko stočarsko stanovništvo
Stanovništvo s osmanske strane granice
Vlasi
Prebjezi ili uskoci
godine kralj Ferdinand izdaje Vlaške statue
Vlasi su bili oslobođeni feudalnih obaveza
Osmanska vlast je oslabjela u Bitci kod Lepanta 1571. godine