Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Misa kao glazbena vrsta razvojno kroz povijest - Coggle Diagram
Misa kao glazbena vrsta razvojno kroz povijest
Misa- ciklička glazbena vrsta koja tekstove za svoje stavke uzima iz latinskoga misnog ordinarija, odnosno iz nepromjenjivih misnih dijelova
Stalni stavci mise
Kyrie eleison (Gospodine, smiluj se)
Gloria (Slava)
Credo (Vjerujem)
Sanctus (Svet)
Benedictus (Blagoslovljen)
Agnus Dei (Jaganjče Božje)
Koralna misa- naziv je dobila prema stavcima skladanima u obliku gregorijanskoga korala.
Gregorijanski koral
Službena liturgijska glazba Katoličke Crkve na latinskome jeziku
Izvođenje- vokalno jednoglasje, slobodan ritam i gipka melodija.
Izvedba- pjevač solist ili zbor jednoglasno, solist koji se izmjenjuje sa zborom (responzorijalno pjevanje) te dvije skupine pjevača koji se izmjenjuju pri pjevanju (antifonalno pjevanje).
Grgur I. Veliki
Antifonarij- zbirke tekstova crkvenih napjeva obveznih pri obavljanju kršćanskoga bogoslužja
Višeglasna a cappella misa
Javlja se u 14. stoljeću
Šest stavaka misnoga ordinarija polifono oblikovanih
Značajke misa- cikličnost, povezivanje pojedinih stavki preko zajedničke teme
Pri skladanju renesansnih polifonih misa u prvome planu nije tema, već način na koji se u skladbi oblikuje tematski materijal.
Missa Notre Dame
Prva je sačuvana polifona misa jednoga autora
Sadrži sve uobičajene stavke misnoga ordinarija
Stavke skladao: Guillaume de Machaut (oko 1300. - 1377.)
Missa Papae Marcelli
Giovanni Pierlugi da Palestrina- 104 mise
Pjevana na papinskim inauguracijama do 1963.
Posvećena papi Marcelu II.
Orkestralne mise (kantatne mise)- skladane su za soliste, zbor i orkestar--> Misa u h-molu BWV232 J. S. Bach
Rekvijem
Misa za pokojne
Requiem aeternam (pokoj vječni)
Izostavljeni stavci Gloria i Credo
Requiem u d- molu- W. A. Mozart