Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
SUVREMENA SLIKA ATOMA - KVANTNO-MEHANIČKI MODEL ATOMA, image, image, image…
SUVREMENA SLIKA ATOMA - KVANTNO-MEHANIČKI MODEL ATOMA
Francuski fizičar L. de Broglie
1924. godine došao do zaključka da svaka čestica koja se giba ima valnu duljine
.
Elektron na putanji/orbiti čestica u pokretu (ima valnu duljinu) - elektron u orbiti predstavlja
de Brogliev val
Samo strogo određeni iznosi valnih duljina mogu se smjestiti na orbitu određenog
polumjera r - valna duljina elektrona u orbiti kvantizirana
Austrijski fizičar Erwin Schrödinger
Dvojna priroda elektrona čestica – val je osnovni razlog kvantiziranja veličina koje ga opisuju (Broglieva teorija)
Iskoristio da bi elektronu u atomu opisao jednadžbu vala, i na taj način je
u atomsku fiziku uveo
valno – mehaničku teoriju i valno – mehanički model atoma
1926. godine formulirao valnu jednadžbu - Scrödingerova jednadžba
Njemački fizičar Werner Heisenberg
Postavio novu matričnu kvantnu
teoriju - Princip neodređenosti
Tvrdi da je nemoguće precizno odrediti, danoj mikročestici koja se giba, određene parove veličina kao što su: položaj i
impuls; energija i vrijeme; itd.
Nemoguće točno utvrditi njegov položaj u orbiti
Nemoguće utvrditi njegove brzine u trenutku
Nemoguće predvidjeti buduće događaje vezane za taj
elektron
Njemački znanstvenik Max Born
Možemo precizno izračunati vjerojatnost nalaženja elektrona u svakoj pojedinačnoj točki unutrašnjosti atoma
Proračun pokazuje da postoji vjerojatnost
da se elektron istovremeno nalazi u mnogo različitih točaka
Orbitala je geometrijsko mjesto točka s najvećom vjerojatnosti nalaženja elektrona
Engleski znanstvenik Paul Dirac
1929. godine objavio rad pod
nazivom Kvantna teorija vakuuma - nova (praktično treću) kvantna teorija
Predviđa postojanje antimaterije
Moderni kvantno – mehanički model atoma
Kvantni brojevi. Paulijev princip isključenja
Četiri kvantna broja
Prva tri kvantna broja su cjelobrojni parametri koji se javljaju pri rješavanju Schrödingerove jednadžbe
koja opisuje elektron u atomu kao de Brogliev stojni val
Orbitalni kvantni broj l je povezan sa orbitalnim momentom impulsa elektrona
Pravilo za spinove: kada se 360° podijeli sa vrijednošću spina dane mikročestice, dobije se najmanji kut za
koji treba zarotirati tu česticu da bi izgledala isto kao na početku okretanja. Izuzetak je tijelo koje sa svih strana
izgleda jednako – za takvo tijelo spin je jednak nuli
