Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1914. DO 1952. - Coggle Diagram
HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD 1914. DO 1952.
DRUGO RAZDOBLJE (1928. - 1952.)
PREDSTAVNICI
T. Ujević
Oproštaj
štuje i negira Marulića
intertekstualnost, citatna mistifikacija
ZBIRKE PJESAMA
Auto na korzu
Ojađeno zvono
Žedan kamen na studencu
Lelek Sebra
Kolajna
Naše vile
evociranje književnika baroka i renesanse
Svakidašnja jadikovka
Visoki jablani
Pobratimstvo lica u svemiru
rane pjesme su soneti bogati rimom, kasnije ritmiziran slobodni stih
D. Cesarić
Lirika
Spasena svjetla
Oblak
Balada iz predgrađa
D. Tadijanović
Sunce nad oranicama
Tuga zemlje
Dugo u noć, u zimsku bijelu noć
I. G. Kovačić
Jama
ratno stradanje
Moj grob
Ognji i rože
M. Balota
Dragi kamen
J. Kaštelan
Crveni konj
V. Parun
Zore i vihori
OBILJEŽJA KNJIŽEVNOSTI
procvat romana
obnova realističkog romana - neorealizam (aktualne teme, modernističke tehnike); dominira socijalni realizam
moderni romani
politički roman
satiričko-humoristički roman
tematska podjela
ruralna tematika
prikaz seljaka i svakodnevice, širok raspon tema
Angjelinović, Košutić, Budak
urbani realizam
prikaz gradskog života s naglaskom na niže/više slojeve i njihova analiza
Milković, Majer, Mihalić
procvat poezije
matoševska (impresionističko-simbolistička)
šimićevska (ekspresinistička)
europska (modernistička)
dijalektalna poezija
M. Krleža (Balade Petrice Kerempuha), I. G. Kovačić (Ognji i rože), M. Balota (Dragi kamen)
DRUŠTVENO-POVIJESNE OKOLNOSTI
pokrenut časopis Kritika 1928.
Krleža počinje objavljivati glembajevski ciklus
prevlast socijalne literature
"prevlast socijalno angažirane književnosti"
doba Drugog svjetskog rata
izborena sloboda umjetničkog stvaralaštva (Krleža)
ČASOPISI
Kritika
(1928.)
Krugovi
(1952.)
HRVATSKI EKSPRESIONIZAM (1914. - 1928.)
OBILJEŽJA KNJIŽEVNOSTI
slobodan stih
škrt i racionalan izraz, nema opisivanja
grafički izgled upotpunjuje značenje (simbolika djela)
često korištenje glagola koji daju dinamičnost
eliptične rečenice
djela prikazuju duh ratne stvarnosti, tjeskobe, straha i pobune protiv tradicionalne književnosti moderne
DRUŠTVENO-POVIJESNE OKOLNOSTI
započinje 1914. početkom Prvog svjetskog rata, završava atentatom na hrvatske poslanike 1928. u Beogradu na Narodnoj skupštini
pojava prvih Krležinih djela
objavljuje se zbirka Hrvatska mlada lirika
javljaju se ekspresionistička djela (duh tjeskobe, straha, pobune)
umire A. G. Matoš
ČASOPISI
Kokot
(U. Donadini 1916.) (označavao početak ekspresionizma)
Vijavica
(A. B. Šimić, 1917.)
Juriš
(A. B.Šimić, 1919.)
Plamen
(M. Krleža, 1919.)
Književnik
(M. Krleža, 1924.)
PREDSTAVNICI
A. B. Šimić
najznačajniji u ovom razdoblju
Preobraženja
(1920.) (njegova jedina pjesnička zbirka)
pjesme o pjesniku i pjesništvu
(prve u zbirci)
Pjesnici
lirska minijatura
trajna uznemirenost pjesnika u svijetu
programatska pjesma
Moja preobraženja
zavičajne pjesme
Hercegovina
komponirana u cjeline: svjetlost - prijelaz - tama
humanizirani pejsaž
intimne pjesme
Povratak
smrt kao novi početak
motivi ljubavi i smrti
Ljubav
uporabom boje opis tijela i ljubavne žudnje postaje metafizički i tajanstven doživljaj s prigušenim osjećajem nelagode i straha
pjesme o smrti
Smrt i ja
prirodni proces, nešto normalno
bez emocija
Smrt
misao na smrt ga opterećuje
socijalne pjesme
(Ciklus o siromasima)
Ručak siromaha
estetika ružnoće
opisuju se osjećaji siromaha
kozmički ekspresionizam
(zadnje 2 pjesme u zbirci)
Opomena
vizualizacija
kozmički motiv zvijezda
4 različita značenja za zvijezde
refleksivna tematika
Budući
OBILJEŽJA
ne koristi interpunkcijske znakove
bitan je grafički izgled pjesme
cilj je osiromašiti jezik da ostane samo ono bitno
bitan izbor riječi
zalaže se za umjetnost kao ekspresiju stvarnosti
bojama daje simbolička značenja motivima
eseji i članci
Namjesto svih programa
govori o umjetnosti kao ekspresiji umjetnikovih osjećaja
O muzici forma
govori o formi prirode i formi umjetnosti
Tehnika pjesme
govori o ritmu u lirici (mehanički i ekspresivni)
I. Andrić
pjesničke zbirke
Ex Ponto (1918.)
Nemiri (1920.)
DJELA
Jadni nemir
Epilog
odnos Boga i čovjeka se prikazuje preko odnosa oca i sina
pjesma u prozi
Prokleta avlija
višestruko uokvirena (prstenasta) kompozicija
niz priča u pričama
kratki roman / dulja pripovijetka
STVARALAČKE FAZE
Prva stvaralačka faza (do 1920.)
prevladava poezija
uzor mu je A. G. Matoš
tjeskoba, strah, želja za oslobođenjem od čvrstih formi
Druga stvaralačka faza (nakon 1920.)
odlazak u Beograd, prihvaća srpski jezični izraz
prevladava proza
M. Krleža
povezuje hrvatski ekspresionizam i drugo razdoblje
LIRIKA
Knjiga lirike (1931. - 1937.)
pjesnički ciklus Pjesme o rezignaciji (1919. - 1921.)
Snijeg
Pjesme I. (1918.)
Pjesme II. (1918.)
Pjesme III. (1919.)
Lirika (1919.)
Balade Petrice Kerempuha
(1936.)
slika hrvatske povijesti i sudbine hrvatskog čovjeka
tematske riječi - krv, megla, tama
različito intonirane pjesme s obzirom na odnos kmetova prema vlastitoj sudbini
Khvenhiller
priča o životu i nepravdi
pučka filozofija "Nikad nije bilo da nekako nije bilo"
tematski slojevi
V megli
mađ. Kerempuh - dosjetljivost, lukavost; cinik, satirik
barokna kićenost
višeznačnost rečenica
EPIKA
Hrvatski bog Mars
(1922.)
zbirka antiratnih novela
Bitka kod Bistrice Lesne
Kraljevska ugarska domobranska novela
Tri domobrana
Domobran Jambrek
Baraka Pet Be
trodijelna kompozicija kao epizode
stroga prostorna i vremenska određenost
ranjenici podijeljeni u grupe
izdvojeni pojedinci Axelrode i Vidović
višeznačnost rečenica
simbol demoralizarane i obezglavljene Austro-Ugarske
Smrt Franje Kadavera
Hrvatska rapsodija
naslov se temelji na ironiji
Povratak Filipa Latinovicza (1932.)
Filip se vraća u rodni kraj u potrazi za identitetom; povratak u djetinjstvo
egzistencijalno pitanje
roman o umjetniku i umjetnosti; socijalni roman
prvi pravi moderni roman u hrvatskoj književnosti
introspekcija, retrospekcija, slobodni neupravni govor, asocijativnost, simultanizam vremena
modernističke tehnike
Tri kavalira gospođice Melanije
Vražji otok
DRAMA
FAZE STVARALAŠTVA
EKSPRESIONISTIČKO-REALISTIČKA FAZA
"
ratni ciklus"
Galicija (U logoru)
Vučjak
Golgota
PSIHOLOŠKA FAZA
ciklus o Glembajevima
U agoniji (1928..)
Leda (1931.)
Gospoda Glembajevi (1928.)
barboczyjevska legenda
slom Austro-Ugarske Monarhije
klasična dramska struktura
prati se propadanje zagrebačke patricijske obitelji 1913 - 1925.
"
ciklus o Glembajevima"
SIMBOLISTIČKO-EKSPRESIONISTIČKA FAZA
Kraljevo (1918.)
temeljno kompozicijsko načelo je krug
buka, groteska, scenski simultanizam
kritika društvene stvarnosti
opisuje se kraljevski sajam uoči Prvog svjetskog rata
jednočinka
Legenda (1914.)
"ciklus legendi"
Aretej ili Legenda o svetoj Ancili, rajskoj ptici
posljednja Krležina drama
prvim djelom - dramom Legenda (1914.) započinje novo razdoblje; posljednji roman Zastave (kraj 60-ih) označava završetak njegovog stvaralaštva
T. Ujević