Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
TEORIJSKI PRISTUPI U PSIHOLOGIJI LIČNOSTI - Coggle Diagram
TEORIJSKI PRISTUPI U PSIHOLOGIJI LIČNOSTI
PSIHOANALITIČKI PRISTUP
(SIGMUND FREUD)
najveći dio procesa u ličnosti je NESVJESTAN
3 RAZINE SVJESNOSTI
:
SVJESNO - sve ono čega smo u određenom trenu svjesni (npr.ovo što sada čitate)
PREDSVJESNO - ono čega trenutno nismo svjesni, ali možemo učiniti svjesnim (pr. što smo jučer ručali)
NESVJESNO - sve ono što nam nije dostupno (potisnuti sadržaji, potrebe i motivi...)
CILJ
: dovesti nesvjesne procese na svjesnu razinu (pomoću analize snova, hipnoze, pogrešaka u govoru, analize humora ili metode slobodnih asocijacija)
STRUKTURA LIČNOSTI
:
1. ID
- urođeni dio ličnosti, sjedište nagona, djeluje po načelu
ugode
u potpunosti se nalazi u nesvjesnom dijelu ličnosti
2 nagona
: eros (nagon života - stvaranje, kreativnost) i thanatos (nagon smrti - destrukcija, agresija, okrutnost)
2. EGO
- javlja se oko 2. g. i razvija cijeli život, djeluje po načelu
realnosti
proteže se kroz sve tri razine svijesti
omogućuje da se nagoni ida zadovolje na društveno prihvatljiv način (ego je ravnoteža između ida i superega)
sjedište svih spoznajnih procesa (pamćenje, percepcija, razmišljanje...)
psihički stabilne osobe imaju dominantan ego
3. SUPEREGO
- javlja se oko 5. g. i razvija cijeli život, djeluje po načelu
idealnog
proteže se kroz sve tri razine svijesti
sadržava moralna pravila i vrijednosti koja se usvajaju
kroz socijalizaciju
s drugim ljudima
REAKTIVNA FORMACIJA
- obrambeni mehanizam koji koristimo kad stvarne želje izazivaju veliku količinu anksioznosti te ih čovjek potiskuje u nesvjesno i preokreće u njihovu suprotnost (pr. bivši pušači, ljudi s potisnutim homoseksualnim sklonostima koji se zgražaju nad homoseksualcima)
KRITIČKI OSVRT:
PREDNOSTI:
naglašava važnost nesvjesnih procesa
važnost djetinjstva pri oblikovanju ličnosti
obrambeni mehanizmi
nova metoda psihoterapije
NEDOSTACI:
nije moguća znanstvena provjera
ne može predvidjeti buduće ponašanje
nastala na temelju proučavanja psihički bolesnih ljudi
BIHEVIORISTIČKI PRISTUP
(B. F. SKINNER)
ponašanje je jedini mogući predmet istraživanja
SKINNER: ličnost je skup ponašanja koji se može opisati, naučen je kroz socijalizaciju s okolinom
TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA
(ALBERT BANDURA)
naglašava važnost kognitivnih procesa, a ne samo okoline
BANDURA
- začetnik neobiheviorizma (jer je uveo kognitivne procese u čisti biheviorizam)
smatrao je da se ponašanje ne regulira samo nagradama i kaznama, nego se može i SAMOREGULIRATI (javlja se nakon usvajanja pravila o tome što je dobro, a što loše, sami reguliramo svoje ponašanje)
uveo je pojam SAMOEFIKASNOSTI - uvjerenje osobe u kojoj mjeri može uspjeti u nekoj aktivnosti (ako procjenjujemo svoju efikasnost visokom, više ćemo se truditi, ako je procjenjujemo niskom, odustat ćemo na prvoj prepreci)
KRITIČKI OSVRT:
PREDNOSTI:
upozorava na važnost okoline pri oblikovanju ponašanja
potaknuo je brojna istraživanja
psihoterapija
NEDOSTACI:
zanemaruje naslijeđe
zanemaruje kognitivne procese (osim Bandure)
usmjerava se na ponašanje, bez sagledavanja ličnosti u cjelini
HUMANISTIČKI PRISTUP
(ABRAHAM MASLOW, CARL ROGERS)
TEMELJNE POSTAVKE:
vjera u slobodnu volju
ljudi su dobri
svi imaju potencijal za osobni razvoj
svi imamo potrebu za samoostvarenjem
u središtu su subjektivni osjećaji i doživljaji pojedinca
ABRAHAM MASLOW
- čovjek se razvije u cijelosti tek ako uspije zadovoljiti potrebe za SAMOAKTUALIZACIJOM (oko 1% ljudi)
samoaktualizirane osobe prema Maslowu: Einstein, Schweitzer, E. Roosevelt, Beethoven, Mozart, Jefferson)
osobine samoaktualiziranih ljudi: prihvaćaju sebe, druge i okolinu; spontani su, jednostavni; imaju duboke i bliske odnose s malim brojem ljudi; dobar smisao za humor (ne izruguju se)
CARL ROGERS
- zastupa FENOMENOLOŠKI PRISTUP (svaka osoba doživljava svijet na jedinstven način)
samopoštovanje se razvija kroz BEZUVJETNO POZITIVNO PRIHVAĆANJE
pojmovi u Rogersovoj teoriji:
VLASTITO JA - naše predodžbe s sebi, kako mi sebe vidimo
REALNO JA - ono što jesmo u stvarnosti
IDEALNO JA - kakvi bismo htjeli biti
ako je velika razlika između Vlastitog ja i Realnog ja, čovjek može imati problema s prilagodbom
KRITIČKI OSVRT:
PREDNOSTI:
usmjeravanje na pozitivne strane pojedinca
važno je osobno iskustvo
doprinos u psihoterapiji
NEDOSTACI:
teško je znanstveno provjeriti
zanemaruje naslijeđe
TEORIJE O CRTAMA LIČNOSTI
danas jedan od dominantnih teorijskih pristupa u psihologiji ličnosti
crte ili osobine ličnosti su predispozicije da se pojedinac ponaša na određeni način
OSOBINE LIČNOSTI
SU:
kontinuirane dimenzije (pr. više smo ili manje sramežljivi)
predviđaju i objašnjavaju različito ponašanje ljudi u istim situacijama (pr. na tulumu netko se lako sprijatelji, netko teško)
pridonose slično ponašanju osobe u različitim situacijama (pr. sramežljiva osoba će se teško sprijateljiti u različitim situacijama)
COSTA I MCCRAE
- 5 FAKTORSKI MODEL:
introverzija - ekstroverzija
emocionalna stabilnost - neuroticizam
savjesnost - nesavjesnost
ugodnost - neugodnost
otvorenost prema iskustvu - zatvorenost prema iskustvu
KRITIČKI OSVRT:
PREDNOSTI:
objašnjava ponašanje u puno situacija
mjeri se upitnikom (objektivnost)
velika praktična primjena
NEDOSTACI:
cirkularnost (o osobinama se zaključuje na osnovi nekog ponašanja, a onda se to ponašanje objašnjava na temelju osobina)
nije moguće predviđati ponašanje