Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI - Coggle Diagram
HRVATSKA U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI
TITOV KULT LIČNOSTI
obožavani ratni vođa koji donosi spas narodu
pisane mu brojne pjesme
proglašen trostrukim narodnim hrojem
njgov rođendan slavljen kao nacionalni praznik "Dan mladosti" - štafeta
Titova slika u gotovo svakoj javnoj prostoriji
spomenik i ulica u svakome gradu
po jedan grad u svakoj republici nazvan po njemu (u Hrv. Titova Korenica)
svako nepoštovanje moglo je rezultirati uhićenjem i zatvorskom kaznom
HRVATSKO PROLJEĆE
tijekom 60ih godina samostalnost republika postupno je jačala
dio smišljene strategije SKJ - na sjednicama sve se više raspravljalo o međunacionalnim odnosima: sve više primjera nezadovoljstva strogo centralističkom vladavinom (HR, SLO, I Makedonija)
Studentske demonstracije 1968.g.
- studenti tražili demokratizaciju političkog života i ukidanje povlastica komunističkim dužnosnicima
U Hrvatskoj dolazi do nac. buđenja i stvaranja nac. pokreta --> izabrano novo republičko rukovodstvo (
Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo
- zauzimali se za "politiku čistih računa" (republike bi trebale same raspolagati najvećim dijelom svoje dobiti), tražili veću političku samostalnost za sve republike
Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika, 1967.g.
- traže odvajanje hrv. jezika od srpskog i isključivu uporabu hrv.knjiž. standarda na području Hrvatske --> SKJ ju je ocijenio nacionalističkom i problematičnom te su potpisnici bili prisiljeni dati ostavku
u širenju nac. pokreta posebno su se istaknule pojedine ustanove kao Matica hrvatska i njezin utjecajan Hrvatski tjednik te studentski pokret (Dražen Budiša i Zvonimir Čičko)
1971. studentski štrajk
- Tito inicirao sjednicu Predsjedništva SKJ koja je osudila zbivanja u Hrvatskoj
Tripalo i Dabčević-Kučar prisiljeni dati ostavke, studentski štrajk prekinut --> vođe štrajka osuđeni na zatvorsku kaznu
1974. Titova inicijacija donošenja novog jugoslavenskog uustava
- davao veće ovlasti republikama (status države u državi)
GOSPODARSKE I DRUŠTVENE PRILIKE
šezdesete i sedamdesete - ubrzan gospodarski razvoj u Hrvatskoj i cijeloj Jugoslaviji
Jugoslavija je od zemljoradničke postala industrijska zemlja (Hrvatska, uz Sloveniju, industrijski
najrazvijenija republika)
od tercijarnih djelatnosti za Hrvatsku je najvažniji bio turizam
životni standard prosječnog stanovnika je rastao: stvaranje potrošačkog društva --> prosječni građanin postaje vlasnikom automobila, perilice za rublje, el.štednjaka i televizora
država je građanima dijelila stanove besplatno
nepismenost gotovo iskorijenjena, gotova sva djeca obuhvaćena sustavom obveznoga osnovnog školstva
broj studenata višestruko se povećao, a uvedena je efikasna i besplatna zdravstvena zaštita
udio zaposlenih žena porastao - žene postaju gospodarsko-financijski neovisne o muškarcima (razdoblje uspona feminističkog pokreta u Jugoslaviji)
70ih posijana klica gosp.propasti - opijeni gosp. uspjesima krenuli u nove investicije zbog kojih se Jugoslavija (a i Hrv.) zadužila u inozemstvu (20 milijardi dolara) - novac utrošen na tvornice ili pokraden
HRVATSKA EMIGRACIJA
neposredno nakon rata iz Hrvatske je emigriralo nekoliko stotina tisuća osoba
na masovnu emigraciju bili prisiljeni Talijani iz Istre i Nijemci iz Slavonije
emigrirao velik broj suradnika ustaškog režima i građana koji su se smatrali ugroženima
Jugoslavenske tajne službe Hrvatsku su emigraciju smatrale posebno opasnom (uvlačili se u njihove redove, špijunirali i obračunavali se s onima koje bi procijenili politički opasnima)
atentat na Antu Pavelića 1978.g. u Parizu
među emigrantima i ekstremisti teroristi koji su napadali jugoslavenske ciljeve u inozemstvu
skupina hrv. emigranata predvođena Zvonimirom Bušićem 1976.g. otela avion američke kompanije TWA kako bi preusmjerili njegov let da bi iznad Hrvatske bacili letke domoljubnog sadržaja - drugi aspekt bila je bomba koja je eksplodirala na američkom aerodromu i ubila jednog američkog policajca - Bušić osuđen na doživotni zatvor (pušten 2008. i protjeran iz SAD-a)
VJERSKE ZAJEDNICE
komunisti imali podcjenjivački odnos prema vjeri
Titu osobito smetala podložnost Katoličke Crkve Vatikanu
Tito se zanosio idejom o stvaranju posebne Katoličke Crkve za Jugoslaviju (vodstvo Crkve odbilo)
1966.g. položaj Kat.Crkve donekle je popravljen pošto su Jugoslavija i Vatikan ponovno uspostavili diplomatske odnose
1962.g. počelo je izlaziti glasilo Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Glas Koncila
**
država je branila vjeru samo članovima SKJ, no nije poštivala vjersku tradiciju i običaje
vjerski blagdani poput Božića i Uskrsa bili su obični radni dani
omalovažavanje vjere bilo je uobičajeno i u školskim programima
velik se broj ljudi ustručavao javno iskazati svoju vjeru ili isticati vjerske simbole