Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Rimska vlast na području Hrvatske - Coggle Diagram
Rimska vlast na području Hrvatske
Uspostava rimske vlasti
Nakon što su Rimljani godine 9. po. Krista ugušili ustanak Batona, pokorena su nova područja;
Zbog strateških razloga reorganizirana je provincija Ilirik koja je geografski i administrativno podijeljena na dvije manje;
Proučavanjem kamenih spomenika doznajemo dragocjene podatke o:
aktivnostima provincijskih namjesnika,
organizaciji rimske vlasti
odnosima i utjecaju središnje carske vlasti na politička i društvena zbivanja u provinciji,
te o institucijama i formi upravljanja.
Rimska vojska
udarne snage su u Dalamciji činile dvije legijske postrojbe potpomognute nizom pomoćnih pješačkih i konjaničkih postrojbi: VII i XI legija
Pomoćne su čete bile smještene u kastelima, izgrađenim
u blizini legijskih logora ili na drugim strateškim mjestima
Budući da nakon gušenja ustanka Batona u provinciji nisu zabilježene nikakve neprilike s autohtonim
stanovništvom, poduzete su sigurnosne mjere pokazale iznimnu učinkovitost.
Nakon što su osvajanja
okončana na području kasnije rimske provincije Panonije smjestile su se 3 legije: VIII, XIV i XV legija
Istok današnje Hrvatske bio je dio panonskog podunavskog limesa.
U bližem i daljem zaleđu ovog dijela limesa prolazila su dva važna cestovna pravca koja su pratila tokove važnih rijeka Save i Drave koju su sagradili Rimljani radi brže komunikacije i transporta vojske i roba.
Rimska uprava
Provincija Dalmacija imala je središte u Saloni kraj današnjeg Splita, a Panonija u Poetoviu,
današnjem Ptuju.
Istra je bila u sastavu italske oblasti, Venetia et Histria.
Budući da se razvijala
trgovina, promet, izgrađene su ceste i luke, provincije su se gospodarski razvijale.
Vrhovnu upravnu, vojnu i sudbenu vlast u provinciji
imao je namjesnik.
Namjesnik je vodio provincijsku upravu tako da je striktno provodio politiku cara koji ga je imenovao na neodređeno vrijeme.
Glavni zadatci namjesnika bili su osiguranje trajnog mira
u provinciji, uredna naplata poreza i vođenje sudskih parnica
Iznimno je bila važna namjesnikova uloga u
organizaciji i promicanju štovanja carskoga kulta na provincijskoj i pokrajinskoj razini.
Romanizacija
Vojna osvajanja i doseljenje italskog stanovništva potakli su proces romanizacije autohtonog
stanovništva, koji se u različitim dijelovima provincije odvijao različitim intenzitetom.
Usporedno s romanizacijom tekao je i proces urbanizacije.
Nicali su brojni gradovi u kojima su izgrađeni vodovod, kanalizacija, kurije i bazilike za javne poslove, terme, kazališta i amfiteatri.
Vođe lokalnih zajednica dobivaju rimsko građanstvo, a
neki postaju čak i senatori.
Gradovi, kao veća ili manja središta rimske civilizacije, bili su nositelji i pokretači društvenog, gospodarskog i kulturnog života provincije, tj. njezina povijesnog razvitka.
Budući da je većina antičkih gradova nastavila svoj život sve do danas,brojni spomenici i povijesne jezgre naših gradova predstavljaju nepresušno vrelo informacija u rekonstrukciji antičke povijesti naših prostora.