Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
OBLICI PROMETA U HRVATSKOJ, autocesta A1 Croatia_Autocesta_A1.svg ,…
OBLICI PROMETA U HRVATSKOJ
CESTOVNI PROMET
razvoj suvremene cestovne mreže u velikom zaostatku naspram visokorazvijenih europskih zemalja sve do kraja 20.st.
razlozi zaostajanja: nedovoljna gospodarska razvijenost Jugoslavije, nije se mogla samostalno razvijati
danas se Hrvatska približava europskim standardima
planira se završetak autocesta /Zagreb - Dubrovnik, baranjska dionica koridora Vc, Zagreb - Sisak itd.)
obnova magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta
od 30 000 km cesta u Hrvatskoj u 2012.g. na autoceste je otpadalo više od 1250 km, duljina hrvatskih cesta prešao je 1,8 milijuna
ŽELJEZNIČKI PROMET
u Hrvatskoj prvenstveno namijenjen prijevozu robe, iznimka je prigradsko područje Zagreba
u 19. i 20. st. imao ključnu ulogu gospodarskom razvoju
prve pruge izgrađene u Međimurju 1860.
2012.g. ukupna duljina pruga iznosila je 2 722 km
intenzivno se koristila 60-ih godina 20.st.
zbog masovnog razvoja automobilskog prometa dolazi do zatvaranja manjih pruga
u usporedbi s visokorazvijenim europskim zemljama naše lokomotive, vagoni i kvaliteta pruge su ispod razine
vezane za prijevoz robe
modernizacija pruge Zagreb - Rijeka, Zagreb - Split i Zagreb - Vinkovci
RIJEČNI, JEZERSKI I KANALSKI PROMET
riječni promet gotovo u cijelosti namijenjen prijevozu robe (koja može podnijeti dugi prijevoz i koja se ne kvari)
prije važan i jeftin prijevoz
tijekom Domovinskog rata u potpunosti nestao
plovne rijeke: Sava, Drava, Dunav, Kupa
cijelim tokom plovan je Dunav
najveća hrvatska riječna luka - Vukovar
ostale riječne luke: Slavonski Brod, Sisak, Osijek, Metković
problemi riječnog problema: neuređeni plovni putovi, zastarjela flota, visoki troškovi poslovanja, nepovoljna robna struktura...
2012.g. prevezeno 646000 t robe
GRADSKI PROMET
organiziran u svim većim hrvatskim gradovima
većinom autobusni promet
Osijek i Zagreb imaju tramvajski promet
u Zagrebu i prigradska željeznica i uspinjača
CJEVOVODNI PROMET
najjeftiniji oblik prijevoza
koristi se za prijevoz nafte i plina
JANAF najvažniji naftovod na Jadranu
Omišalj - Sisak - Slovenija i Mađarska - Bosanski Brod i Srbija
transportirao 4 457 000 t sirove nafte
transportirano 2,5 mill. tona prirodnog plina
POŠTANSKO-TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET
promet informacijama (poštanske usluge, fiksni i mobilni telefoni, e-pošta, internetske i televizijske informacije)
pridonio razvoj mobilne telefonije i širenje internetske mreže
u Hrvatskoj djeluje više od tisuću poštanski ureda
telefonski promet dostigao europsku razinu
više od 5 milijuna mobilnih uređaja
zaostanje za Europom u korištenju interneta
POMORSKI PROMET
najstariji i najvažniji oblik prometa u Hrvatskoj
zbog cijene i dostupnosti jedan od najvažnijih za prijevoz robe
vrlo važno za razvoj gospodarstva
najvažnije luke: Rijeka, Split, Ploče, Zadar, Pula, Šibenik i Dubrovnik
Rijeka - najveća Hrvatska luka
ZRAČNI PROMET
u Hrvatskoj se počeo razvijati nakon Drugog svjetskog rata
velike međunarodne luke: Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik
dvije manje luke: Lošinj i Brač
po broju putnika prednjače luke u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku
zastarijelost luka i tehnologije
potrebna velika ulaganja
autocesta A1
autocesta A3
autocesta A6
JANAF
