Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
~Europljani dijele i istražuju svijet~ - Coggle Diagram
~Europljani dijele i istražuju svijet~
Kolonijalna podjela svijeta
U 19.stoljeću obavljena je konačna podjela kononija
Kolonije-zemlje zavisne od neke druge države,zemlje bez suverenitetata
Razvojem industrije,kolonije su trebale još više potaknuti gospodarski razvoj europskih zemalja koje su uz njih crpile sirovine
U doba naglog razvoja industrije,u drugoj polovici 19.stoljeća, značaj kolonija je porasto
Najveće kolonijalne sile
Francuska
Druga kolonijalna sila svijeta
Njezino kolonijalno carstvo nastalo je u drugoj polovini 19.stoljeća
Naglasila protektorat nad nekim gospodarskim i političkim razvijenijim strankama
Protektorat-područje ili država koje je pod posebnim zaštitom druge države
Tunis i Marako u Africi te Laos i Vijetnam u Aziji
Velika Britanija
Posjedovali 60% svih kolonija
Njihov kolonijalni posjed obuhvaćao je 1/4 cijele zemaljske kugle
Njihova najveća i najbogatija zemlja bila je Indija
U drugoj polovici 19.stoljeća i na početku 20.stoljeća neke britanske kolonije su dobile autonomiju
autonomija-samouprava
Te se države nazivaju dominioni
Kanada, Australija,Novi Zeland i Južnoafrički Savez
Posljedice kolonijalne politike imperijalističkih država na prijelazu stoljeća
Pozitivne posljedice
Izgradnja željeznice i cestovnih pravaca
Razvoj rudarstva i modernizacija gospodarskih i društvenih struktura
Razvoj prosvjetnih prilika i stvaranje nove inteligencije, koja će se kasnije uključiti u borbu za nacionalno oslobođenje
Porast nacionalne svijesti kod porobljenih naroda te jačanje nacionalizma, porast interesa za vlastitu povijest
Razvoj domaće književnosti i umjetnosti utemeljenih na lokalnim tradicijama
Negativne posljedice
Podčinjavanje država i naroda interesima stranih vlada.
Pljačkaški pristup korištenju prirodnih dobara u kolonijama,što je dovodilo do gospodarskog zaostajanja.
Bezobzirna eksploatacija jeftine radne snage u kolonijama, povremeno i rovovskog rada koji je formalno bio zabranjen.
Propast domaćeg obrta u kolonijama zbog uvoza jeftinih industrijskih proizvoda iz kolonijalnih sila,gubitak radnih mjesta i snižavanje životnih uvjeta u kolonijama.
Širenje lokalnih (plamenskih,nacionalnih ,vjerskih) antagonizama medu stanovništvom kolonija po načelu politike ,,podjeli i vladaj"
Put u nepoznato
Istraživači nepoznatih područja bili su pravi pustolovi.
Zahvaljujući istraživačima, njihovoj smjelosti i znatiželji,popunjene su ,,bijele mrlje'' na zemljopisnim kartama
Istraživači
Mirko i Stevo Seljan
Prvo su krenuli u Afriku,a onda u Južnu Ameriku
Rodom su iz Karlovca
U afričkoj državi Etiopiji postali su bliski suradnici tamošnjeg vladara
U Južnoj Americi su istražili niz lokaliteta
Dragutin Lerman
Rodom iz Požege
Sudjelovao je u istraživanjima afričke unutrašnjosti s istraživačem Henryjem Staleyem
Surađivao je s poglavicama afričkih plemena
Bio je imenovan glavnim povjerenikom za istočni Kongo od strane belgijske vlade
Svladao domorodačke dijalekte
Umro 1918., iscrpljen od malarije i tropskih gripa
Henry Stanley (Sir Henry Stanley)
Američki novinar i istraživač
Jedan od najvećih istraživača Afrike u povijesti
Nakon sto je sudjelovao u Američkom građanskom ratu,odlazi kao novinar u Afriku s ciljem da pronađe izgubljenog istraživača Davida Livingstona
Bio je u službi belgijskog kralja i sudjelovao je u osvajanju i stvaranju belgijske kolonije Konga
Borba protiv kolonijalizma
Pojedine su se zemlje počele boriti protiv kolonijalne vlasti za svoju samostalnost
Stanovništvo u kolonijama s vremenom se počelo buniti protiv vlasti kolonijalnih gospodara
Amerikanci su se britanske vlasti oslobodii tijekom rata za nezavisnost u sedamdesetim godinama 18.stoljeća
Borba protiv kolonijalizma najprije je počela u Južnoj Americi u 19.stoljeću
Godine 1822. proglašeno je Brazilsko Carstvo
U španjolskim kolonijama nova se vlast uspostavila tek nakon oružanih borbi
Simon Bolivar
Zvan Osloboditelj
Bio je najznačajniji vođa ustanaka u španjolskim kolonijama Južne Amerike
Sudjelovao je u borbama u 19. stoljeću
Ujedinio Ekvador,Novu Granadu i Venezuelu u državu pod imenom Republika Kolumbija,gdje je izabran za prvog predsjednika
Indija
U Indiji se prvi značajniji otpor kolonijalnoj vlasti javio polovicom 19. stoljeća,kada su se pobunili indijski vojnici (nazvani sepoji)
Ustanak je okrutno ugašen,a Indija je tada stavljena izravno pod vlast britanske krune
Kraljica Viktorija se proglasila caricom Indije 1877.
U to vrijeme je započeo i otpor Indijanaca britanskoj vlasti
Osnovan je Indijski nacionalni kongres,s glavnim ciljem oslobođenja Indije od Britanaca i ostvarivanja njezine nezavisnosti
Bila je to najveća i najjača politička stranka u Indiji
Afrika
Kolonijalne europske sile su u drugoj polovici 19.stoljeća čvrstom rukom upravljale svojim posjedima
Domorodačko stanovništvo nije bilo dovoljno dobro organizirano
Prvi su se pobunili potomci nizozemskih doseljenika,tkz.Buri,na jugu Afrike
Ratovali su protiv Velike Britanije,ali bez uspjeha