Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
RELJEF HRVATSKE, preuzmi (9), polalalopopoop, tomislav rendulić slika _…
RELJEF HRVATSKE
RELJEFNA OBILJEŽJA DINARSKOG PROSTORA
DINARIDI
Dinaridi su planinski lanac mlađeg postanka, a proteže se od granice Italije i Slovenije na sjeveru do Albanije na jugu (Dinaridi se još nazivaju i Dinarsko gorje).
protežu se u pravcu sjeverozapad-jugoistok (dinarski pravac)
KRŠKI PROSTOR PRIMORSKE I GORSKE HRVATSKE
Krški prostor, karaterističan za područja Gorske i Primorske Hrvatske, obiluje raznim površinskim i podzemnim reljefnim oblicima.
.Najniži su i gospodarski najvažniji reljefni oblik
polja u kršu
.Najveća su polja u kršu
Ličko
,
Gacko
i
Krbavsko
polje na prostoru Gorske Hrvatske te
Sinjsko
,
Imotsko
i
Vrgorsko
polje na prostoru Primorske Hrvatske.
Krške zaravni
nastale oblikovanjem rijeka i vode na vapnencima, doline rijeka koje njima otječu
kanjoni
.Najveće krške zaravni uz rijeke Zrmanju, Krku, Čikolu i Cetinu.
PODZEMNI KRŠKI RELJEFNI OBLICI
Voda koja teče površinom kroz pukotine nestaje u podzemlje gdje otapa vapnenačke stijene i tvori podzemne krške oblike.
ŠPILJE
-Cerovačke špilje, Lokvarka, Biserujka, špiljski sustav u sustavu Dinarida je Kita Gaćešina-Draženova puhaljka na prostoru južnog Velebita duljine 30 km.
JAME
-jamski sustav Lukina jama-Trojama (-1431 m) na Sjevernom Velebitu.
RELJEF NIZINSKE HRVATSKE
NIZINSKI RELJEFNI OBLICI
POBRĐA NIZINSKE HRVATSKE
Istaknuta su pobrđa Nizinske Hrvatske Bilogora, Moslavačka gora, Dilj, Vukomeričke gorice i pobrđa Hrvatskog zagorja.
zbog pokrivenosti šumama zovemo ih i
gorama
ovisno o osunčanosti padina dijelimo ih na:
osojne, okrenute sjeveru nazivamo ih
PODGORJIMA
seoski turizam
prisojne, osunčane padine ili
PRIGORJA
voćnjaci i vinogradi
Najveći dio reljefa središnjeg i istočnog dijela Hrvatske niži je od
200 metara nadmorske visine
-
HRVATSKA PRETEŽNO NIZINSKA ZEMLJA
.
GORE NIZINSKE HRVATSKE
Najstariji i ujedno najviši oblik u Nizinskoj Hrvatskoj.
Najviše su
Žumberačka gora
,
Ivanščica
i
Medvednica
.
Ostale gore su:
Kalničko gorje
,
Petrova gora
,
Zrinska gora
te
Psunj
,
Papuk
,
Krndija
i
Požeška gora
koje okružuju
Požešku kotlinu
.
u našoj blizini je Žumberačka gora koja je dio parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, najviši je vrh Sv. Gera 1178 m nadmorske visine
Nizine u
Panonskom dijelu
i
uz obalu
(Ravni kotari, zapadna obala Istre).
Povoljni uvjeti za naseljavanje i razvoj-u nizinskoj Hrvatskoj
živi većina stanovništva
.
POLOJI
Poloji su najniži reljefni oblici, prostori uz rijeke Kupu, Savu, Dravu i Dunav koji su za velikih vodostaja poplavljeni...
Crna Mlaka, Lonjsko polje, Crnac polje, Jelas polje i Kopački rit
nastaju zavale usljed povlačenja vode, otežana je odvodnja i nastaju
močvare
ribnjaci, turizam, isušivanjem obradive površine
RIJEČNE TERASE
Riječne terase nastaju usijecanjem rijeka u poloje.
pogodne za naseljavanje i gospodarsko iskorištavanje
LESENE ZARAVNI
Lesne (praporne) zaravni su u nizinskim predijelima najviša ali i najvažnija poljoprivredna područja oblikovana debelim slojem prapora (lesa) kojeg je donio vjetar.
Vukovarska, Đakovačka, Erdutska, Baranjska zaravan.
Hrvatska Sahara-Đurđevački pijesci- nastali oblikovanjem vjetra i rijeka za vrijeme i nakon ledenog doba.
PANONSKA I PERIPANONOSKA HRVATSKA
Nizinska Hrvatska zapravo je rubni dio Panonske nizine.Istočne dijelove Nizinske Hrvatske čine nepregledna nizinska prostranstva, stoga taj dio nazivamo
panonska Hrvatska
.
Zapadni dijelovi Hrvatske -izmjenjuju se nizine s pobrđima i gorama, stoga taj dio nazivamo
peripanonskim.
OBALOM I PODZEMLJEM DINARSKOG PROSTORA
RELJEFNI OBLICI NA FLIŠU I LESU
Fliš
je sklop stijena koji zadržava vodu, tako da flišna podloga pogoduje nastanku plodnog tla, česti izvori vode.
Vinodol, Ravni kotari, Konavle, na otocima Krku, Rabu i Pagu.
Manji dio reljefa Primorske Hrvatske građen je od
prapora
(
lesa
).
Lesene zaravni na otoku Susku i Unijama te sjevernom dijelu Ravnih kotara.
RELJEF PRIMORSKE HRVATSKA
Današnji obalni reljef stvoren je nakon posljednjeg ledenog doba kada se razina mora podigla za oko 120 metara.
Potapanjem nižih dijelova tadašnje obale, ponajviše uvala, zaravni, polja u kršu, flišnih pobrđa i udolina nastali su
morski prolazi
i
zaljevi
, a viši reljefni oblici tadašnje gore i planine postali su
otoci i poluotoci.
Nastala je
razvedena
obala s otocima i poluotocima.
RELJEF GORSKE HRVATSKE
SREDOGORJA I PLANINE
Sredogorja su manja i niža uzvišenja: Ličko sredogorje, Bukovica, Moseć, Kozjak, Vidova gora na Braču
PLANINE
-najviši krški reljefni oblik iznad 1000 m nadmorske visine
Ćićarija, Učka, Velebit (najdulja planina u Hrvatskoj), Velika i Mala Paklenica, Velika i Mala Kapela, Lička Plješivica, Dinara (najviša planina u Hrvatskoj 1831 m), Kamešnica, Snježnica, Svilaja, Mosor i Biokovo.
