Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA - Coggle Diagram

- - - - NARODNI PREPOROD HRVATA U DALMACIJI I ISTRI
      - Na sastanku Dalmatinskog sabora odlučivalo se o odnosu Dalmacije prema Austriji i Ugarskoj. Većinu su imali autonomaši (talijani, talijanaši) koji su željeli autonomiju, a narodna stranka je željela sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom što su autonomaši odbili. Narodnjaci su vidjeli da većinu mogu postići samo ako preuzmu vlast u pojedinim općinama. Započeli su borbu za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne ustanove, pokrenuli list Il nazionale s prilogom k narodnom listu na hrvatskom jeziku, kako bi probudili nacionalnu svjest Hrvata u gradovima. Osnivali su čitaonice, a 1862. osnovana je i Matica dalmatinska. 1883.g. hrvatski jezik je proglašen službenim jezikom Dalmatinskog sabora.
      - Srbi su u početku podržali sjedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom ali nakon izbijanja ustanka u BIH promjenili su mišljenje. Mihovil Pavlinović je želio da se Hrvatska ujedini s BIH i tvori jednu posebnu teritorijalnu jedinicu, a Srbi su tražili da se Dalmacije pripoji BIH što bi pripalo Srbiji te bi se oni proširili na teritoriji drugih južnosalvenskih naroda i stvorili Veliku Srbiju. Pavlović je isticao da se Hrvati i Srbi razlikuju po svojoj povijest, vjeri, kulturi, pismu i narodnoj svijesti.
      - Na Istarskom saboru 1861.g. među poslanicima bio je samo jedan Hrvat, zato nije čudno da je talijanski jezik proglašen službenim. Najveću zaslugu za prosvjećivanje istarskih Hrvata imao je biskup Juraj Dobrila, koji se zalagao za uvođenje hrvatskog jezika u Sabor i škole. Buđenje u nacionalnoj svjesti pridobilo je otvaranje prve hrvatske čitaonice u Kastvu 1866.g. Nakon smrti Dobrile narodni pokret povela je mlada generacija. Zahtjevalo se da se Istra sjedini sa Hrvatskom.
      - Jedan dio Hrvata koji su kroz povijest napuštali svoje domove naselio se u Austrijskoj pokrajini Burgenland. Dobili su naziv gradišćanjski Hrvati. Oni su u pretežitooj njemačkoj sredini stoljećima uspijeli očuvati svoj nacionalni indentitet. Osnovane su mnogo vjerske škole na hrvatskom jeziku i tiskani hrvatski udžbenici.
        Na područje Bačke i Baranje doselili su se Šokci i Bunjevci, koji su bili katolici i govorili ikavskim govorom. Njihov preporod započeo je 1870.g. pokretanjem "Bunjevačkih i šokačkih novina" čime je započela borba za uvođenje hrvatskog jezika i ravnopravnost svih naroda.