Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Institucije koje pružaju pomoć poduzetništvu - Coggle Diagram
Institucije koje pružaju pomoć poduzetništvu
Društvenu potporu razvoja poduzetništva čini i fizička infrastruktura
omogućuju brz protok roba od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje, razmjenu informacija, komunikaciju s kupcima i dobavljačima te tehničko-tehnološku potporu poduzetnicima početnicima.
To su:
Poduzetničke zone
Slobnodne zone
Poduzetnički inkubatori
Tehnološki parkovi
Poduzetnički centri
Klaseri
PODUZETNIČKE ZONE
prostorno-planinskim dokumentima određena za obavljanje gospodarskih aktivnosti
imaju izgrađene cestovne prikaze, komunalnu i energetsku infrastrukturu te telefonsku i internetsku mrežu
osnivaju ih jedinice područne i lokalne samouprave, gradovi, općine i županije
Vlada RH potiče njihovo osnivanje sufinanciranjem izgradnje i osiguravanjem povoljnih kredita
omogućuju:
-povezivanje poduzetnika smještenih u njezinom prostoru
organiziran nastup prema financijskim i drugim potpornim institucijama
org. pratećih djelatnosti, zajedničkih službi i sl.
zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od poduzetnika kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizaciju poslovanja i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim korisnicima poduzetničke zone
Primjeri:
-Poduzetnička zona Ivanec
Poduzetnička zona Jalžabet
Poduzetnička zona Ljubešćica
Poduzetnička zona Lepoglava
Poduzetnička zona Kneginec
Poduzetnička zona Cestica
SLOBONE ZONE
Dio teritorija RH, posebno ograđen i označen prostor na kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti pod posebnim uvjetima
Zakonom o slobodnim zonama je regulirano osnivanje, ustroj, upravljanje, obavljanje djelatnosti i plaćanje poreza u zoni
Gospodarska djelatnost u zoni obavlja se na temelju ugovora koji je korisnik sklopio s osnivačem zone
korisnici porez na dobit plaćaju u iznosu od 50% od propisane porezne stope, a ako korisnik zone sudjeluje u izgradnji infrastrukturnih objekata u zoni u iznosu većem od milijun dolara, oslobođen je plaćanja poreza na dobit u prvih 5 godina poslovanja
korisnik može na prostor slobodne zone uvoziti iz inozemstva robu, strojeve, sirovine i materijal bez plaćanja carine, poreza i drugih obveza
Proizvodnja je na prostoru slobodne zone jeftinija
Roba proizvedena u RH koja se smješta u zonu smatra se izvezenom robom i mora se izvozno ocariniti
zona se osniva na temelju dobivene koncesije za osnivanje zone, osim ako je osniva Vlada
Naknadu za koncesiju za osnivanje zone određuje Vlada - 50% korist proračuna RH, 50% korist općine odnosno grada
obavljanje djelatnosti proizvodnje, skladištenja i oplemenjivanja robe, lučke djelatnosti, trgovina na veliko(trgovina na malo nije dopuštena) i posredovanje u trgovini, bankarske i druge financijske usluge te usluge osiguranja i reosiguranja
Slobodne zone u svijetu
tradicija dulja od 2000 godina
Prva poznata - grčki otok Delos u Egejskom moru
mnoge europske zemlje su davale posebne trgovinske povlastice lučkim gradovima
status slobodnih luka proširio se u srednjem vijeku i zadržao se do 1. svjetskog rata u Francuskoj i Italiji, Njemačkoj, Rusiji i Danskoj
Krajem 19. stoljeća ukinuti slobodni lučki gradovi u europskim zemljama
30-ih godina 20.st. SAD uveo slobodne vanjskotrgovinske zone
važnost slobodnih zona se smanjuje u novijim procesima liberalizacije i globalizacije svjetskog gospodarstva
ostati će intitucionalni ventili za lakši prodor tehničkog napretka
Slobodne zone u Hrvatskoj
Najdužu tradiciju ima Rijeka
Rijeka 1719.g. proglašena slobodnom lukom u kojoj su se uvozno-izvozne robe mogle privremeno zadržavati bez carina
sredinom 1964. osnovane zone u Kopru i Rijeci a kasnije i u drugim morskim lukama i većim riječnim prostorima
zone osnovane u Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, Zagrebu i Osijeku
donesen prvi hrv. zakon o slobodnim zonama koji je zone još više prilagodio tržišnim uvjetima
donesen novi zakon i neka pitanja rješava pitanja drugačije od ranijeg zakona
uveden dvojaki tip zona:
zone osnovane na temelju koncesije
zone osnovane temeljem posebne odluke ili davanjem suglasnosti
Slobodna zona Varaždin
počela s radom 2005.g.
bila je najveća proizvodnja, izvozno orijentirana zona u RH
najuspješnija među 12 zona s posebnim režimom
cilj je dovođenje svježeg kapitala i novih tehnologija u Varaždinsku županiju te uvođenje svjetskih standarda u proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta
2016.g. gašenje slobodne zone Varaždin
Razlog ukidanja je izjava korisnika kako su im uvjeti poslovanja izvan režima slobodne zone prihvatljiviji od uvjeta poslovanja u režimu slobodne zone nakon pristupanja RH u EU
PODUZETNIČKI INKUBATORI
lokacijska zajednica malih poduzetnika početnika kojima se pruža tehnička i financijska pomoć do trenutka njihova osamostaljenja
pružaju stručnu tehničku i edukativnu pomoć za pokretanje poduzetničkih projekata i poduzeća te njihov brzi održiv razvoj
omogućuju poduzetnicima:
korištenje poslovnog prostora po povoljnim uvjetima
opremu za obavljanje djelatnosti
razne intelektualne i poslovne usluge koje pružaju sveučilišni profesori ili umirovljeni direktori uspješnih tvrtki
kad poduzetnici postanu samostalni, svoje mjesto u inkubatoru prepuštaju drugom poduzetniku
vrijeme zadržavanja poduzetnika u inkubatoru je 5 godina, a tijekom prve godine ne plaćaju usluge inkubatoru
cilj je stvaranje novih malih tvrtki na temelju inovacijskih ili poduzetničkih projekata koji se razvijaju u centru
ostali ciljevi:
unaprijediti mogućnost rasta
osigurati opstanak stanara pružajući im prostor sa zajedničkom infrastrukturom
dati menadžersku podršku
osigurati stručnu pomoć kroz savjetovanje
temeljni preduvjeti osnivanja:
postojanje poslovnog prostora za rad inkubatora
zainteresiranost i potreba poduzetnika za smještaj u inkubator
interes lokalne sredine, gospodarskih subjekata i ostalih institucija za ovaj oblik organiziranosti
Uspješnost se mjeri brojem poduzetnika koji su opstali na tržištu nakon izlaska iz inkubatora, brojem tvrtki i zaposlenika te brojem provedenih projekata i seminara
Primjeri:
Poduzetnički inkubator izazov
PINS-Poduzetnički inkubator Skrad
Poduzetnički inkubator SENJAK -Knin
Poduzetnički inkubator Enter Koprivnica
TEHNOLOŠKI PARKOVI
naglašeno je pružanje tehničke i tehnološke pomoći poduzetnicima
poduzetnici se povezuju s stručnjacima s namjerom da ostvare gospodarske ciljeve uz pomoć novih tehnologija
imaju jaku funkciju razvoja, koja obuhvaća vl. istraživačke centre, radionice i laboratorije
osnivaju ih gospodarske komore ili veliki gospodarski subjekti
stvaraju se uvjeti za razvoj vrlo složenih tehničkih poslova, vezanih uz najnovija znanstvena dostignuća
poduzetnici imaju više izglede na tržištu jer udružuju snage i potpomognuti su jakim investicijama
Primjeri:
Tehnološki park Varaždin
Tehnološki park Zagreb
Tehnološki park Kutina
PODUZETNIČKI CENTRI
središta stručne i savjetodavne pomoći malim poduzetnicima
predstavljaju registrirane pravne osobe zadužene za operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva
osnivaju se u svim većim gradovima RH
neprofitne org. čija je zadaća promoviranje poduzetništva na području svoj djelovanja
gl zadaća im je prezentirati društvo
Usluge koje osiguravaju poduzetnički centri:
informiranje o mogućnostima ulaska u poduzetništvo i poticajnim mjerama za poduzetnike
informiranje o kreditima i dr. izvorima financiranja, sajmovima i stručnom skupvima
savjetovanje o vođenju poslovanja
org. seminara i dr. oblika edukacije poduzetnika
pomoć u pripremi poslovnih planova i poduzetničkih projekata
istraživanje tržišta
org. nastupa na sajmovima
poslovno povezivanje s ostalim poduzetnicima, bankama, fondovima, državnim institucijama i sl.
Primjeri:
poduzetnički centar Beli manastir
CZP Osijek
Poduzetničko razvojni centar općine Erdut
Miholjački poduzetnički centar
Valpovački poduzetnički centar
KLASTERI
engl. cluster- skup istodobnih, gusto nanizanih tonova
u gosp. smislu grozdovi
vertikalno povezivanje poduzetnika na određenom području (regiji) radi stvaranja zajedničkog proizvoda i zajedničkog nastupa na tržištu
npr. turistički klaster povezuje hoteljere, predstavnike turističkih zajednica, proivođače hrane, restorane, trajektne i avio prijevoznike i turoperatere
Klasteri:
utječu na povećanje konkuretnosti nege regije
utječu na smanjivanje nezaposlenosti
omogućuju poduzetnicima povećanje proizvodnosti
omogućuju povećanje inovatinosti
Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta u 2005. godini je potaknulo otvaranje 10 klastera u RH:
Cluster Hrvatska cipela, GUI, Varaždin
Grafički cluser Bios d.o.o., Osijek
Građevinski cluster, GUI, Čakovec
Gastro grupa d.o.o. Zagreb
CT Beam Alliance strateški savez, Rijeka
Turistički cluster, Udruga, Split
Komunalna oprema, strateški savez, Petlovec
Cluster metalaca Sjevernog Jadrana, udruga Rijeka
Prsten zdravlja, strateški savez, Zagreb
Klaster plastike, d.o.o., Čakovec, Šenkovec