Posebno su se razvile kemija, biologija, fizika i medicina. Do velikih promjena u medicini dovelo je otkrivanje bakterija. Koch je otkrio bacil tuberkuloze i kolere, a Louis Pasteur je otkrio cjepivo protiv bjesnoće. On je utemeljio novu znanstvenu disciplinu - bakterijologija. Konrad Rontgen je otkrio rengenske zrake koje su se počele koristiti u dijagnostici. Pierre i Marija Curie su otkrili radiji i poloniji, a Nobel je pronašao dinamit. On je utemeljio zakladu koja dodjeljuje nagrade na području kemije, fizike, medicine, književnosti i za mir. 1876.g. Alexander Graham Bell je konstruirao telefon i već sljedeće godine u Berlinu je postavljena prva telefonska linija u Europi. Počeli su se proizvoditi prvi automobili, a važan izum bila je i fotografija
Braća Lumijere izumili su prvi apart kinematograf i 1895.g. počele su se priređivati javne proekcije. Došlo je do industrijalizacije koja je bila izrazito velika u zemljama zapadne Europe te u SAD, koje su pokraj 19.st. postale industrijski najrazvijenija država na svijetu. Industrijski razvijene zemlje počele su stvarati svjetska kolonijalna carstva. Razvoj industrije tražio je bolju prometnu povezanost. 1869.g. prokopan je Sueski kanal, a u SAD-u je uskoro izgrađena prva transkontinentalna pruga. Masovna proizvodnja stvarala je višak proizvoda stoga su tvornice smanjivale proizvodnju i radnike. Rasla je nezaposlenost i nezadovoljstvo ljudi. Takav poremećaj u proizvodnji i potrošnji naziva se gospodarska kriza