Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

BAROK I KLASIKA, image, Claudio Monteverdi, image, François Couperin,…

BAROK I KLASIKA

KLASIKA

 Klasika je u glazbi trajala od 1750. do 1820. godine. Melodija klasike je jednostavna, vedra, simetrična i kratka, a ritam raznolik i bogat. Više tema se javlja u stavcima (bitematičnost). Ugođaj je promijenjiv tijekom stavka.

 Drugom polovicom 18. stoljeća i početkom 19. stoljeća razvio se orkestar i glazbene vrste. Povijesni događaji i otkrića u ovom razdoblju dovode do velikih društvenih i gospodarskih promjena kao što su: Francuska revolucija, izum parnog stroja (James Watt), uzdizanje brojnih filozofa, znanstvenika, književnika, slikara, prosvjetiteljstvo, uspon građanstva. Klasični orkestar nije imao čembala ni lutnje. Imao je novi puhački instrument klarinet. U klasiku se uveo dirigent. Stil koji se nastavlja na klasiku je romantizam.

   U odnosu na barokni, klasični orkestar imao je čak četrdeset glazbenika i bio je upotpunjen puhačima, ali najbrojnije su bile violine. Koristio se i klarinet. Zvučna novost bila je dinamika, a izbacili su čembalo i polifoniju.

 Luka Sorkočević bio je hrvatski predstavnik glazbenog klasicizma. Škola u Dubrovniku nosi ime Luke Sorkočevića. Luka je bio prvi hrvatski skladatelj SIMFONIJA (Simfonija u D - duru, 2. stavak Andante). Izvođači te simfonije bile su violine i zbor, tempo umjeren, a melodija vesela.

 Gudača glazbala bila su violine, viole, violončela, kontrabas.
 Puhači, drveni instrumenti bili su flauta, oboa, klarinet i fagot.
Puhači, limeni instrumenti bili su truba i rog.

   U Varaždinu, nekada glavnom gradu Hrvatske, nalazi se prijestolnica hrvatske glazbene klasike.

BAROK

 Barok je trajao od 1600. do 1750. godine. Tema baroka bila je monotematična, a ritam je bio jednoličan i motoričan. Teme i motivi su se ponavljali,a ugođaj je bio nepromjenjiv tijekom stavka. Društvo je bilo podjleljeno na plemstvo, građanstvo i kmetstvo.

Glazbeni barok razvija se i počinje u Italiji, a onda se vremenom širi po cijeloj Europi. Dominirali su talijanski glazbenici, a glazbene vrste bile su opera i koncert. Tada je ostvaren početak dirigiranja. Barokna umjetnost obuhvaćala je svjetovnu tj. dvorsku i crkvenu glazbu.

CRKVENA GLAZBA ujedinjuje instrumentalna i vokalna glazba. Običan puk mogao je samo u crkvi slušati glazbu. Ravnatelj crkvene glazbe naziva se kantor i on je skladao skladbe za slavlja, mise te je skrbio o zboru i vodi crkvenu školu. Duhovna glazba u baroku zvučala je veličanstveno te je svojom ljepotom utjecala na povratak vjernika u crkvu.

 DVORSKA GLAZBA bila je namijenjena aristokraciji. Tadašnji dvorovi natjecali su se tko će imati veći orkestar. Ravnatelj dvorske glazbe skladao je opere, koncerte te je održavao glazbala te svirao prvu violinu ili čembalo. Najomiljenija dvorska glazba bila je opera, a najvažniji barokni instrument ČEMBALO. Koristila su se i gudača glazbala, flaute, oboe, trube i nije bilo dirigenta

Neke od izvedbi barokne dvorska glazba su: Georg Fridrich: Glazba na vodi, Alla hornpipe, Antonio Vivaldi: Koncert četiri godišnja doba, ljeto 3. nastavak Presto, Johann Sebastian Bach: Toccata i fuga u d. molu. Barokni skladatelji su: Johann Sebastian Bach, Georg Friedrich Händel te Antonio Vivaldi. Neki od manje poznatih baroknih skladatelja bili su: Henry Purcell, Arcangelo Corelli,François Couperin, Claudio Monteverdi...