Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Politički pokreti i stranke u Hrvatskoj krajem XIX. i na početku XX.…
Politički pokreti i stranke u Hrvatskoj krajem XIX. i na početku XX. stoljeća
Nove političke stranke
Stranka prava (domovinaši) i Neodvisna narodna strana stapaju se u Stranku prava.
g. osnovana Hrvatska pučka seljačka stranka (braća Radić).
Vjeruju da svoje ciljeve mugu ostvariti parlamentarnom borbom.
Braća Radić vide rješenje Hrvatskog pitanja u ujedinjenju hrvatskih zemalja i federalizaciji Monarhije.
Zalaže se za opće pravo glasa i što veća uloga seljaštva u političkom životu.
Protumađarski pokret 1903.
Otpor Mađarima i odlazak Khuena Hedervaryja, potakli razvoj političkog života.
Stanje u Dalmaciji i Istri
Stanje u Istri
Kao i u Dalmaciji, vodila se borba između hrvatskih i talijanskih stranaka.
Hrvatsko-slovenska stranka dobila je veći utjecaj u pojedinim općinama, te je u njima uveden hrvatski, odnosno slovenski jezik.
Na izborima za Carevinsko vijeće (1907.) pobijedili su njeni kandidati.
Na početku 20. st. raste utjecaj Hrvatsko-slovenske stranke.
Stanje u Dalmaciji
Većina ljudi živi od poljoprivrede i ribarstva, a jako malo ljudi radi u industriji.
Zbog gosp. problema reste protuaustrijsko raspoloženje.
Poč. 20.st. najsiromašnija pokrajna Aus.-Ug.
g. Stranka prava i Narodna stranka ujedinjuju se u Hrvatsu stranku, a ubrzo osnovana i Hrvatska pučka napredna stranka.
Hrvatske stranke vode borbu protiva autonomaške politike talijanaša.
Pred početak prvog svjetskog rata su povećana ulaganja stranog kapitala.
Talijanski i njemači (najviše).
Izgrađuju se prve hidrocentrale, te otvaraju velike tvornice cementa (koji su radili za izvoz).
Počinju se graditi hoteli i razvijati turizam.
Riječka i Zadarska rezolucija
Uskoro Mađarske oporbene stranke odustaju od nezavisnosti Ugarske i pristaju uz politiku dualizma.
Zbog toga Hrvatsko-srpska koalicija prekida suradnju sa Mađarima.
Nakon sloma politike novog kursa i odlaska Frane Supila iz stranke, vodstvo stranke preuzima Svetozar Pribićević (zagovornik jugoslavenskog unitarizma).
Politika “novog kursa” rezultirala je sastankom političara iz Hrvatske i Dalmacije u Rijeci 1905. godine.
godine potpisana Riječka rezolucija
Podržan zahtjev Mađarske opozicije za postizanjem državne samostalnosti Ugarske.
Zauzvrat je traženo da se dopusti ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, da se uvede sloboda tiska i sastajanja, te ukine mađarski režim.
Nakon četrnaest dana sastali su se Zadru srpski političari iz Dalmatinskog i Hrvatskog sabora i prihvatili zaključke Riječke rezolucije.
Nastojali su iskoristiti krizu dualizma u Austro-Ugarskoj Monarhiji i podržali su zahtjev mađarskih oporbenih stranaka za potpunu nezavisnost Ugarske.
Smatraju kako Ugarska politika prema Hrvatskoj prestavlja manju opasnost za Hrvatsku nego njemački prodor na istok.
Time udaraju temelj politike novog kursa. koju su vodili Ante Trumbić i Frane Supilo.
Potiču političare u Banskoj Hrvatskoj na suradnju s Mađarima.
Oko njih su se počeli okupljati talijanski i srpski političari.
Ta je suradnja svoj vrhunac doživjela 1903. Kada se u Dalmaciji pokušao nametnuti njemački jezik u urede.
Hrvatski, talijanski i srpski političari su zajedno istupili protiv germanizacije.
Hrvatski političari u Dalmaciji bili su nezadovoljni gosp. politikom Austrije, te njemačkim prodorom na istok.
Iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje
Najviše iseljavaju u prekomorske zemlje.
Ostale: Kanada, Juan Amerika, Australien, Novi Zeland.
SAD ; Pittsburgh, Chicago, New York, San Francisco,
Dalmaciju zahaća bol. vinove loze.
Potaknuto velikom agrarnom krizom.
Rade najteže fizičke poslove: u tvornicama, Željezarama, rudnicima.
U Tim zemljama i dan danas postoji velika Hrvatska dijaspora.
Osnivanje hrvatskih društava u iseljeništvu
Hrvati u iseleništu osnivaju društva u kojima se pkupljaju i međ. pomagaju.
Prvo takvo društvo osnovano u San Franciscu 1875.
Kasnije se osniva Hrvatsko radničko potporno društvo (Starčević).
osnovana Hrvatska zajednica (Hrvatska bratska zajednica) danas.
Imala je dobrotvorni karakter i izdavala vlastiti časopis “Zajedničar”.
Ona postaje najveća organizacija koja je okupila iseljene Hrvate u SAD-u.
Osnivaju se mnoga kulturno-umjetnička društva koja su njegovala hrvatski folklor, narodne običaje i pjesme.
Posebnu brigu u očuvanju nacionalne svijesti iselj. Hrvata vodilo je katoličko svećenstvo.
Osnovane su brojne katoličke humanitarne organizacije, te vjerske škole.
Svećenici su prihvaćali i pomagali nezaposlene Hrvate.
Pružali su potrebnu zdravstvenu zaštitu, služili su mise na hrvatskom jeziku i borili se za njegovo očuvanje.