Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PRVI SVJETSKI RAT: RATNA ZBIVANJA 1914. - 1917., Ana Penđer, 2.e - Coggle…
PRVI SVJETSKI RAT: RATNA ZBIVANJA 1914. - 1917.
1.) POČETAK I PROŠIRENJE
RATNIH SUKOBA
ATENTAT U SARAJEVU
Mjesec dana nakon atentata u Sarajevu, car Franjo Josip I. objavio je 28. srpnja 1914. rat Srbiji.
Atentat u Sarajevu je povod za sukob između vojno-politčkih saveza.
Početak Prvog svjetskog rata.
MUNJEVITI RAT
Nijemcu su računali da će munjevitim ratom
(Blitzkrieg) za nekoliko tjedana zauzeti Francusku.
Njemačkoj su rat objavile Velika Britanija i Japan,
koji je želio zavladati njemačkim posjedima u Kini.
TRI BOJIŠTA
Formirana su tri bojišta u Europi, a ratni
sukobi su se proširili i u kolonijama.
Zapadno, istočno i balkansko bojište.
POČETAK RATA
Njemačka je jedva dočekala
ovakvu situaciju.
Vojno spremna objavila je
rat Rusiji i Francuskoj.
Francuska je napadnuta preko Belgije kako
bi izbjegla utvrđenu francusko-njemačku granicu.
2.) STANJE NA BOJIŠTIMA 1914.
ZAPADNO BOJIŠTE
Njemačke planove je poremetila Belgija.
Belgijanci su pružali otpor, a njemački napadi na
Francusku su usporeni na desetak dana.
To je bilo dovoljno da Francuzi provedu mobilizaciju i da se u Francusku prebace britanske snage.
Njemačko napredovanje zaustavljeno je
na rijeci Marni u rujnu 1914.
Ratne operacije trajale su 5 dana.
U borbi je sudjelovalo 1,5 milijuna ljudi.
Poginulo je oko 63.000 vojnika.
Njemački munjeviti rat je zaustavljen,
ali je prešao u dugotrajan rovovski rat.
ISTOČNO BOJIŠTE
Protezalo se od Crnog do Baltičkog mora.
Nijemci su nanijeli Rusima težak poraz u istočnoj Pruskoj.
Rusi su imali uspjeha u ratovanju protiv Austro-Ugarske u Galiciji i Bukovini (istočnim pokrajinama Austro-Ugarske).
Kada su Nijemci prebacili dio svojih snaga i pomogli
Austro-Ugarskoj, zaustavljeni su ruski napadi.
BALKANSKO BOJIŠTE
Austro-ugarska vojska je doživjela neuspjeh u
napadu na Srbiju i poražena je na planini Cer.
Nakon pojačanja austro-ugarske vojske,
srbijanska je prisiljena na povlačenje.
U prosinac 1914. se dogodio protunapad, Antanta
je poslala Srbiji pomoć preko Soluna.
3.) LONDONSKI UGOVOR
Kada su Njemačka i Austro-Ugarska započele ratne operacije, Italija nije ušla u rat na strani svojih saveznika.
Svoju neutralnost objašnjavala je time što je Austro-Ugarska nije obavijestila o napadu na Srbiju.
Stvarni razlog je bila želja Italije da proširi svoj teritorij na području Jadrana.
Zemlje Antante su iskoristile ovu priliku
i ušle u pregovor s Italijom.
Italija je tražila da joj se dodijele južni Triol, Gorica, Gradiška, Trst, Istra i veći dio Dalmacije, njemačke kolonije u Africi, te udio u podjeli Turske koje je 1914. pristupila Centralnim silama.
Antanta je pristala na ove uvjete.
Stoga je u Londonu 26. travnja 1915. potpisan tajni ugovor kojim je Italija pristupila Antanti.
Italija naglo istupa iz Trojnog saveza i
najavljuje rat Austro-Ugarskoj.
4.) POJAČANI SUKOBI NA ISTOČNOM BOJIŠTU 1915.
Početkom 1915. Nijemci su odlučili prebaciti glavninu snaga na istočno bojište jer su shvatili da im istovremena borba na više bojišta ne donosi uspjeh.
Rusi su poduzeli ofenzivu i nanijeli Nijemcima neuspjehe, no u njemačkoj protuofenzivi Rusi su potisnuti iz Litve, Poljske i Galicije.
Britanci i Francuzi poduzeli su dardanelsku ekspediciju protiv Osmanskog carstva da pomognu Rusima.
Htjeli su zauzeti tjesnace Bospor i Dardanele,
te pridobiti Grčku i Rumunjsku u svoj savez.
u rat na strani Središnjih sila ušla je i Bugarska.
U listopadu 1915. Središnje sile poduzele su silovit napad na Srbiju.
Srpska vojska, također i kralj Petar Karađorđević i vlada, je bila prisiljena na povlačenje kroz bespuća Kosova i Albanije, a iz Albanije je savezničkim brodovima prebačena na otok Krf.
5.) STANJE NA EUROPSKIM BOJIŠTIMA 1916.
Na zapadnom bojištu vođene su dvije iscrpljujuće bitke
Nijemci su poduzeli ofenzivu na Verdun u želji da ostvare put prema Parizu, no Francuzi su uspjeli obraniti položaje.
U bitci na Sommi, Britanci su prvi put upotrijebili tenkove, no zbog nedostatka pješadije nisu uspjeli napredovati.
Slabost Njemačke su iskoristili Rusi i poduzeli ofenzivu s istoka.
Uspjesi Rusa potakli su Rumunjsku da se pridruži Antanti , no u sukobima s Nijemcima rumunjska vojska je poražena.
BITKA KOD JYLLANDA
vođena je najveća pomorska bitka u povijesti.
Prevlast nad morima su imali Britanci, a Nijemci su nastojali probiti britansku pomorsku blokadu.
Kod otoka Jyllanda u Danskoj sukobilo se oko 250 brodova.
Ishod bitke je bio neriješen, a Britanci su zadržali prevlast na morima i Njemačka je od tada napadala samo podmornicama.
SOLUNSKO BOJIŠTE
Početkom 1916. na Balkanskom poluotoku otvoreno je solunsko bojište.
Britansko-francuskoj vojsci tu su se pridružili srpski vojnici s Krfa.
Većih ratnih operacija nije bilo do 1918.
Ana Penđer, 2.e