Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Carski Rim - rođenje i vrhunac - Coggle Diagram
Carski Rim - rođenje i vrhunac
POSTANAK CARSTVA
Cezarova smrt izazvala je novi val sukoba iz kojeg je kao pobjednik izašao Cezarov nećak Oktavijan.
U pomorskoj bitki kod rta Akcija u
Grčkoj, 31. pr. Kr., porazio je glavnog
takmaca u borbi za vlast, Marka Antonija,
kojemu je pomoć pružila egipatska
kraljica Kleopatra.
Jedinim gospodarom Rima postao
je Oktavijan, a Egipat je pao pod rimsku
vlast.
Nakon što se učvrstio na
vlasti, 27. pr. Kr. od Senata
je dobio titulu August.
Upravo zbog titule
Oktavijan je ostao upamćen
pod imenom August.
Stoga njegovu vladavinu
smatramo završetkom
razdoblja Rimske Republike i
početkom carskog razdoblja.
RIMSKI MIR
U vrijeme cara Augusta
rimske legije osvojile su
područje do rijeke
Dunava na sjeveru kao i
prostor između rijeka Rajne i
Labe na zapadu
Ovo je navelo cara Augusta da
na rijekama Rajni i Dunavu uspostavi
limes- sustav utvrđenja za obranu
pograničnog područja.
Razdoblje relativnog mira,
u kojem nije bilo velikih
osvajačkih ratova, potrajalo
je iduća dva stoljeća.
Obično se naziva razdobljem
rimskog mira, koje je dalo
poticaj razvoju gospodarstva,
kulture i umjetnosti.
Zbog velikih promjena
koje je Augustova izgradnja
ostavila na izgled Rima i drugih
gradova te zbog procvata
kulture i umjetnosti, vrijeme
prvog rimskog cara Augusta
naziva se zlatno doba rimske kulture
AUGUSTOVI NASLJEDNICI
Augustovi nasljednici
uspješno su čuvali moć i
stabilnost Carstva.
U njihovo je vrijeme otpočelo
osvajanje Britanije, granice
Carstva bile su čvrste, dok je u
provincijama proces romanizacije
bio u punom zamahu.
Iako su prvi carevi, po uzoru
na Augusta, uglavnom nastojali očuvati uspomenu
na Republiku i vladati zajedno sa Senatom, to nije
bilo moguće.
Potpuna vlast u rukama
jedne osobe bila je suprotna
republikanskim vrijednostima
i sukob je stoga bio neizbježan.
Tomu je dodatno doprinijela sklonost
pojedinih careva, poput Kaligule i Nerona,
samovoljnoj vladavini i neumjerenom
luksuzu.
Suočeni s neprijateljstvom
Senata oni su nastojali zadobiti
naklonost naroda, zbog čega su znali
nastupati i u trkama, gladijatorskim
borbama i pjevačkim natjecanjima.
U povijesnim djelima,
koje su pisali njihovi
protivnici, ovi su carevi
stoga prikazani kao tirani i
luđaci te su im pripisana svakakva
zlodjela.
Tako su, na primjer, krivnju za veliki
požar koji je 64. izbio u Rimu
pisci pripisali caru Neronu
optuživši ga da je namjerno izazvao
požar kako bi pritom mogao
izgraditi novi grad po svom ukusu.
DALJNJI RAZVOJ CARSTVA
Činjenica da je vojska
bila glavni carev oslonac u
upravljanju državnom
za svoju je posljedicu imala
i jačanje uloge vojske u
političkom životu Carstva.
Stoga nije slučajno da je upravo vojska,
poslije Neronove smrt, za vladara postavila
Tita Flavija Vespazijana.
Novi je car zatekao državu prisutnu brojnim
problemima, poput nedostataka novca i
pobuna u provincijama.
Najveću od provincijalnih
pobuna već su neko vrijeme u
pokrajini Judeji vodili pokoreni Židovi
Pobunu je konačno 70. godine
uspio ugušiti Vespazijanov sin
Tita, što je dovelo do raseljavanja
Židova po čitavom Carstvu.
Osim gušenja pobuna i
osiguravanje granica Vespazijan
je nastojao vratiti disciplinu u
državne institucije i vojsku.
Premda je u pravilu zagovarao
štednju, već u njegovo vrijeme
započela je gradnja Koloseja.
velikog amfiteatra u Rimu
koji je uspio završiti njegov sin.
Titovu vladavinu
obilježila je velika
erupcija vulkana Vezuva
u južnoj Italiji, u kojoj su
bili uništeni gradovi Pompeji i
Herkulanej te prekriveni
debelim slojem vulkanskog pepela.
NAJVEĆA RASPROSTRANJENOST
Posljednja velika rimska
osvajanja pokrenuo je car
Trajan, prvi rimski car rođen
izvan Italije.
Na samom početku 2. st. Trajan je
vodio dva rata u kojima je pokorio
pleme Dačana na prostoru današnje
Rumunjske.
U spomen te pobjede podigao je
u Rimu 38 m visok stup (Trajanov stup)
na kojem su prikazane brojne epizode iz
spomenutoga rata.
Pred kraj vladavine Trajan
je u novom pohodu osvojio
Armeniju i Mezopotamiju
proširivši tako granice Carstva
do Perzijskog zaljeva.
Zbog toga je Trajan ostao
upamćen kao vladar za čije je
vladavine Rimsko Carstvo
dosegnulo najveći teritorijalni
opseg
Novi je car Hadrijan tako
na sjeveru Engleske dao
izgraditi zid (Hadrijanov zid),
koji je rimske posjede u Britaniji
trebao štititi od upada barbarskih
naroda s područja današnje Škotske.
KAKO JE FUNKCIONIRALO
RIMSKO GOSPODARSTVO?
Mir i stabilnost u vrijeme prvog
cara Augusta omogućili su snažan
razvoj gospodarstva.
Nakon prestanka ratova, rimska je mornarica
očistila Sredozemlje od gusara, a kopneni i
pomorski putovi postali su sigurni
S istoka se dovozila
svakovrsna roba, a luka Ostija
na ušću Tibera postala je glavno
pregovaramo mjesto za opskrbu
Rima.
Zajednički novac i
jezici (latinski na zapadu i
grčki na istoku) omogućavali
su jednostavnije sporazumjevanje i
poslovanje.
Zemljoposjednici su bili
prisiljeni svoja velika imanja
dijeliti na manje parcele i
davati ih u zakup.
Ljudi koji bi ih obrađivali zvali
su se koloni.
Kao naknadu za korištenje zemlje
koloni su vlasniku zemlje davali dio
uroda.
Takav novi oblik zemljišta odnosa
nazivao se kolonat i sve je više
zamjenjivao robovski rad.