IZAZOVI ZNANSTVENO - TEHNIČKOG NAPRETKA

ZNANOST I POBOLJŠANJE LJUDSKOG ŽIVOTA

BUDUĆNOST I MOĆ ZNANJA

BRIGA ZA OKOLIŠ

GLOBALIZACIJA I INFORMATIZACIJA

ZAJEDNIŠTVOM DO NAPRETKA

Globalizacija - proces povezivanja i stvaranja međuovisnosti dijelova svijeta

Gospodarska i poslovna - povezivanje na području ekonomije i tržišta

Tehnološka - povezivanje i suradnja s obzirom na znanstvene i tehnološke institucije

Kulturna - na razini komunikacije i kulture

Uzroci globalizacije - brzi razvoj znanosti i tehnologije, razvoj informatizacije, razvoj prometne tehnologije, tolerantniji odnosi u svijetu, modernizacija svih industrijskih grana...

Pozitivne strane globalizacije - protočnost i bolji pristup informacijama, povećanje učinkovitosti tržišta, mogućnost mobilnosti i napredovanja svuda u svijetu

Negativne strane globalizacije - prenaglašavanje ekonomije i tržišta, povećana nezaposlenost, gašenje mnogih javnih služba,uništavanje prirodnog okoliša, stvaranje moćnih lobija...

Multinacionalne kompanije - poduzeća ili institucije koje svoje djelovanje protežu na više država

Često djeluju neetično

Utjecaj globalizacije na kulturu i vjeru - uništava nacionalne tradicije i kulture, dolazi do jačanja nacionalizma, nameću se vrijednosti protivne dosadašnjim religijama, javlja se otpor ekumenskom i međureligijskom nastojanju u kojem Krist nije više Spasitelj svijeta nego samo utemeljitelj kršćanstva

Uloga obavijesnih sredstava - mediji su u rukama moćnih kompanija, ignoriraju se ozbiljni problemi a u prvi plan guraju oni nebitni, izvrću se vrijednosti i mijenja svijest ljudi u skladu s ciljevima grubog kapitala bogatih zemalja

Budućnost globalizacije je u kulturi života

Globalizacija za vjernike treba biti u poslanje, u svjetlu Isusove zapovijedi - Pođite po svem svijetu propovijedajte Evanđelje

Informatizacija i globalizacija velikom brzinom napreduju i ne može se predvidjeti što će donijeti

Iskorištavanje znanja - namjerno iskrivljivanje informacija, skrivanje važnih informacija,

Pozitivne strane znanosti - razvoj tehnologije i informatike, medicine u svrhu zdravlje i boljeg života, odgoj i obrazovanje

U svijetu tehnicizma - čovjek više ne kontemplira svijet, promatra sve u sjvetlu pragmatičnosti i utilitarizma, dolazi do individualizma

Temeljno pitanje - pomaže li tehnika ostvarenju ljudske naravi ili ju želi mijenjati

Opasnost od zastranjenja

BIOETIKA - multidisciplinarna znanost koja proučava vrijednost života i zdravlja u etičkim okvirima

Opća - proučava opća bioetička načela

Primijenjena - bavi se primjenom općih načela u konkretnim slučajevima

GENSKA TEHNOLOGIJA - postupci koji zadiru u genom

pitanje jesu li svi postupci uvijek etični

Medicinska tehnolgija

Za nekog - zaštita i borba za zdravlje

Protiv nekoga - pobačaj, eutanazija...

EUGENIKA - izbor ljudskih bića prema unaprijed određenim poželjnim kriterijima, uklanjanje nevrijednih

cilj: savršeno društvo

Svetost ljudskog života - svaki čovjek je slika Božja, jedinstven, neponovljiv i besmrtan

Znanje kao moć

EKOLOGIJA - znanost koja proučava odnose među živim organizmima, njihov odnos prema okolišu i utjecaj okoliša na njih

Važno je razvijati brigu za okoliš

Temeljni ekološki problemi - klimatske promjene, problem pitke vode, zagađivanje tla kemikalijama, zagađivanje zraka, uništavanje flore i faune, odlaganje opasnog otpada...

ODRŽIVI RAZVOJ - povezuje okoliš, društvo i ekonomiju, podrazumijeva društveni i gospodarski napredak bez štete za okoliš

ANTROPOCENTRIZAM - sve je po mjeri čovjeka

BIOCENTRIZAM - naglašava prava neljudskih bića

Glavi uzroci nebrige za okoliš - potrošačka kultura, promjena mentaliteta, gubitak osjećaja za svetost zemlje, okrenutost materijalnom...

Ekološka etika u svjetlu Sv. Pisma - vodi računa o vrijednosti okoliša i neljudskih bića, ali i o uzvišenosti čovjeka

Problem individualizma - današnji čovjek je okrenut sebi, virtualni svijet ga udaljuje od stvarnih ljudi, nije u stanju ući u duboke, iskrene i odgovorne odnose s drugima i s Bogom

Moralni subjektivizam - svatko procjenjuje što je moralno, a što nije, samovoljna procjena

Moralni relativizam - razmišljanje da nema više trajnih istina i autoriteta, nije više važno što uči Crkva

Problem kolektivizma - utapanje u masu, čovjek na takav način bježi od problema, prepušta drugima da uređuju svijet

Važnost ravnoteže općeg i osobnog dobra - poziva svakog vjernika da se zauzme za opće dobro i napredak cijelog društva

Sveto Pismo o znanju - u punom smislu riječi samo Bog zna, ljudi imaju djelomično znanje

Mudrost u Svetom pismu - mudrost je neusporedivo uzvišenija od pukog ljudskog znanja, ona stanuje kod Boga i otkriva se samo onome tko je ponizna i čista srca

Mudrosne knjige - SZ (Job, Mudre izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga mudrosti, Knjiga Sirahova) i NZ (poslanice)

Današnje gledanje na znanje

OBJEKTIVNO ZNANJE - sve ono što stječemo izučavanjem

cilj: bolje i lakše snalaženje u životu

Skup mnogih i raznih informacija

Dublje poznavanje određene tematike

Istinsko znanje je usmjereno na dobro svih