Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU (Doseljenje i pokrštavanje Hrvata (Seoba…
HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
Doseljenje i pokrštavanje Hrvata
Seoba naroda
nisu sačuvani povijesni dokumenti, već samo kasniji povijesni izvori
prema caru Konstantinu VII. Porfirogenetu Hrvati su došli iz Bijele ili Velike Hrvatske
zatim ih je pozvao bizantski Car Heraklije da svladaju Avare koji su ugrožavali sigurnost Bizanta
za pomoć koju su Hrvati dali dobili su pravo da se nasele u Dalmaciji
splitski svećenik Toma Arhiđakon smatra Hrvate Gotima
Podrijetlo Hrvata
Nije razriješeno pitanje podrijetla, ali postoji nekoliko teorija
slavenska teorija
gotska teorija
iransko - perzijska teorija
Susret Hrvata sa zapadno - kršćanskom kulturom
Hrvati su se počeli naseljavati u blizini romanskih gradova te se romansko stanovništvo našlo ugroženim
Hrvati su imali svoju religiju, ali romanski gradovi vremenom su Hrvatima približili kršćansku vjeru i time započinje proces pokrštavanja te širenje pismenosti i zapadno - kršćanske kulture
Pokrštavanje Hrvata
počelo je za vrijeme cara Heraklija koji je poslao misionare u Dalmaciju
pokrštavanje je nastavljeno iz bizantskih gradova
u 9. st. su dolazili franački misionari jer je dio Hrvatske priznavao vrhovnu vlast Franačke
s prihvaćanjem kršćanstva širila se pismenost te se grade crkve
o pokrštavanju Hrvata svjedoči Višeslavova krstionica
pokrštavanje Hrvata bilo je završeno do kraja 9. st.
Hrvatska u IX. stoljeću
Hrvatska u vrijeme prvih Trpimirovića
knez Trpimir (9. st.) je uspješno ratovao s Bizantom i Bugarskom i branio teritorij kneževine
pozvao je benediktince da šire kršćanstvo i obrazuju Hrvate te im je sagradio samostan
gradnju samostana novčano je pomagao splitski nadbiskup
za uzvrat mu je Trpimir poklonio neke posjede o čemu svjedoči Trpimirova darovnica iz 852. godine. U njoj se Trpimir naziva "milošću Božjom knez Hrvata i to je najstariji spomen hrvatskog imena
u 9. st. knez Domagoj je nanio poraz Veneciji koja je priznavala vlast Bizanta i to svjedoči o snazi hrvatske države
Knez Branimir
veze između pape i Hrvatske uspostavljene su već u 7. st.
za vrijeme kneza Branimira Hrvatska je doživjela veliki uspon, imao je dobre odnose s papom Ivanom VIII.
papa je 879. godine blagoslovio kneza Branimira i njegov narod, možemo reći da je taj čin bio priznanje Hrvatske kao samostalne i nezavisne
Prve hrvatske kneževine
Panonska Hrvatska prostirala se od Drave do Gvozda
Primorska Hrvatska prostirala se između Gvozda i Jadranskog mora
Neretvanska kneževina na prostoru između Cetine i Neretve
na početku 9. st. vladali su Borna u Primorskoj i Ljudevit u Posavskoj Hrvatskoj
mirom u Achenu 812. gonine Bizant je prepustio Karlu Velikom hrvatski prostor
Ljudevit se želio osloboditi franjevačke vlasti pa je podigao ustanak
knez Borna ga nije želio podržati nego se pridružio Francima koji su mu pružali zaštitu od Bizanta
ustanak je ugušen
Procvat Hrvatske u doba Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira
Hrvatska u vrijem Petra Krešimira IV.
vladao je dalmatinskim gradovima koje mu je Bizant prepustio
nakon što je zavladao Dalmacijom proširio je svoju vlast na Neretvansku kneževinu i učvrstio je svoju vlast u Lici, Slavoniji i Bosni
godine 1066. se prvi put spominje Šibenik u jednoj Krešimirovoj ispravi
Hrvatsko kraljvstvo - najveći teritorijalni opseg
nakon što su Normani zauzeli jug Italije krenuli su prema Kvarnerskim otocima
kralj Petar Krešimir IV. je pokušao mornaricom zaustaviti njihova osvajanja, ali je u bici kod otoka Paga bio zarobljen, a o njegovoj smrti ne znamo ništa
Novi crkveni sabor
zatvorene su crkve koje nisu provodil odluke sabora
Dolazak Dmitra Zvonimira na vlast
Krešimir je imenovao slavonskog bana Dmitra Zvonimira za suvladara i nasljednika jer nije imao sina
Zvonimir je imao ženu Jelenu, sestru ugarskog kralja Ladislava Arpadovića
Zvonimir je preuzeo prijestolje 1074. godine kada je Krešimir bio poražen od Normana
Zvonimir je sklopio savezništvo s papom Grgurom VII. da bi učvrstio svoju vlast, a papa je rado prihvatio suradnju jer je trebao pomoć u borbi protiv njemačkog cara Henrika IV.
1075 mu je papa Grgur VII. dao simbole kraljevske vlasti, a prijestolnicu je premjestio u Knin
Hrvatska za vladavine kralja Zvonimira
Zvonimir je pomagao papi u borbi protiv Bizanta i Venecije i zato je bizantski Car dao Dalmaciju Mlečanima kako bi oslabio Hrvatsku
Venecija nije uspjela oduzeti Hrvatima vlast na obali
godine umro je Zvonimir, a prema legendi je ubijen jer je htio povesti Hrvate u rat protiv Turaka Selđuka
prema legendi Zvonimir je prokleo Hrvate da više neće imati svoje vladare
Hrvatska kultura u doba narodnih vladara
Glagoljski spomenici
glagoljica je imala velik utjecaj na hrvatsku pismenost i razvoj književnosti
najpoznatiji Bašćanska ploča
nastala je oko 1100. godinei predstavlja darovnicu kralja Zvonimira samostanu svete Lucije u Baškoj na Krku
Latinski spomenici
latinskim jezikom pisani su neki od najstarijih hrvatskih pisanih izvora
Benediktinski samostani i njihovi skriptoriji
u samostanskim skriptorijima pisane su i prepisivane mnoge knjige
skriptorij je posjedovao bogatu knjižnicu i arhiv
osim pismenosti benediktinci su širili znanja o obradi zemlje, bavili su se matematikom, i doprinijeli su kulturnom razvoji Hrvata
Predromanično graditeljstvo u Hrvatskoj
bilo je najrazvijenije uz Jadransku obalu
većina crkava je uništena tijekom povijesti
najljepši primjeri - crkva sv. Križa u Ninu i crkva sv. Donata u Zadru (9. st.)
većinom su bile male, imale su kupolu, građene su u obliku križa i neke su imale više apsida
graditelji su slijedili rimsko, bizantsko i franačko graditeljstvo, ali su gradnji davali vlastita graditeljska obilježja
Hrvatsko kraljevstvo u X. stoljeću
Uspon Hrvatske u doba Tomislava
početkom 10. st. na vlast u Hrvatsku dolazi Tomislav
tada je Hrvatskoj zaprijetila opasnost od Mađara
Tomislav jakom vojskom poražava Mađare
Tomislav je pomagao Bizantu u ratu protiv Bugara
Hrvatska postaje kraljevstvo
car je povjerio Tomislavu upravu nad Dalmacijom (potaknuta usmjerenost na more)
tada se prvi put u povijesti prostor današnje Hrvatske našao pod vlašću jednog vladara
Hrvatska je u vrijeme Tomislava bila jaka vojna sila i imala veliki politički ugled
papa Ivan X. 925. godine Tomislava naziva rex (kralj)
Crkveni sabori u Splitu
na Crkvenim saborima u Splitu raspravljalo se o nadležnosti nad Crkvom u Hrvatskoj
zaključci crvenih sabora su ti da će metropolit tj. upravitelj crkve biti splitski nadbiskup, da će se ninska biskupija ukinuti i da je u crkvi obavezan latinski jezik osim kada nije bilo latinskih svećenika
tada bi se misa vršila na narodnom jeziku
Hrvatska nakon Tomislava
Hrvatsko kraljevstvo ubrzo je oslabilo zbog borbe za prijestolje
Hrvatska se ponovno uzdiže u vrijeme Stjepana Držislava
on je pomogao Bizantu u borbi protiv makedonskog cara Samuila i zato mu je potvrđena vlast nad Dalmacijom, a od bizantskog cara je dobio i znakove kraljevske vlasti
od tada se hrvatski vladari nazivaju kraljevima Hrvatske i Dalmacije
nakon smrti Držislava Hrvatska slabi zbog borbi za vlast
slabost je iskoristila Venecija
Mlečanima su hrvatske luke jako značile za trgovački put prema istoku, ali hrvatski vladari su protjerali Mlečane
slabost Hrvatske su iskoristili i Mađari koji su zauzeli područje sjeverno od Drave i pretvorili ga u banat s banom na čelu
