Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Velika epidemija kuge u Šibeniku 1649. (u kasnu jesen 1649. kuga počinje…
Velika epidemija kuge u Šibeniku 1649.
kugu su prenijeli vojnici trgovcu iz Varoša koji je kasnije zarazio sve Šibenčane s kojima je bio u kontaktu
nastaje legenda o vukodlacima
u kasnu jesen 1649. kuga počinje jenjavati, a u siječnju 1650. potpuno nestaje
poharala je oko 10 000 žitelja
bolest je preživjelo oko 1500 građana
ostalo 10 plemićkih obitelji od 150
napaćeni narod oskudijeva u svemu i glad caruje
Dolac, Varoš i Mandalinu naseljva stanovništvo iz unutrašnjosti
gospodarstvo slabo i godinama nakon kuge čemu svedoči dugotrajna gradnja zavjetne crkve Sv. Roka
zabrana nazočnosti puka, svećenstva i pripadnika bratovština na pogrebima
neuki se puk okupljao u crkvama i time se bolest još brže širila
neki su Šibenčani bježali iz grada i tako širili bolest na okolicu
generalni providur Leonardo Foscolo naredio izolaciju grada
tragičnoj situaciji doprinijela glad te vojnici-pljačkaši
svećenici posljednju pomast vršili pred kućama
KAKO SE BOLEST POJAVILA
POSLJEDICE
SANKCIJE ZA OBRANU
ŠIRENJE KUGE