Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

HRVATSKA OD SREDINE XVIII. DO SREDINE XIX. STOLJEĆA (HRVATSKA U DOBA…

- - - - 1835.g. Ljudevit Gaj je počeo objavljivati "Novine Hovatzke" s književnim prilogom "Danica Horvatzka, Slavonska i Dalmatinska". Novine su najprije izlazile na kajkavskom narječju, a zatim na štokavskom. Tada su promjenile naziv u "Novine ilirske" s prilogom "Danica ilirska". Izlazak tih novina smatra se početkom hrvatskog narodnog preporoda kojem je vođa ostao Ljudevit Gaj. Osnovane su narodne čitaonice u kojima su se okupljali ilirci, a osnovana je i Matica ilirska koja je objavljivala knjige i časopise. Antun Mihanović napisao je "Horvatska domovina" koja je postala hrvatska himna, a Vatroslav Lisinski skladao je prvu hrvatsku operu "Ljubav i zloba"
      - Bilo je onih koji su i dalje htijeli tijesne veze s Ugarskom pa je osnovana Horvatsko-Ugarska stranka.Pristaše te stranke su se nazivali mađaroni. Da bi se oduprijeli mađaronima ilircu su osnovali Ilirsku stranku. Među njima se razvila žestoka politička borba. Car je 1843.g. zabranio uporabu ilirskog imena pa je ono zamjenjeno hrvatskim. Bio je to hrvatski nacionalni preporod. Pojačane je borba za uvođenje hrvatskog jezika kao službenog. Zastupnik Ivan Kukuljević sakcinski održao je u saboru prvi govor na hrvatskom jeziku.
      - Na zasjedanju Hrvatskog sabora 1847.g. Ivan Kukuljević održao je svoj drugi govor na hrvatskom jeziku i hrvatski jezik jednoglasno je proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj. Bio je to najveći uspijeh preporoditelja.
- - - - Na velikoj Narodnoj skupštini od 25. ožujka 1848.g. zahtjevalo se od kralja da baruna Josipa Jelačića postavi za bana da se sjedinje hrvatske zemlje i uvede hrvatski jezik u upravu i škole. Ukupno je postavljeno 30 zahtjeva i dok su oni putovali do kralja on je već imenovao Josipa Jelačića banom i unaprijedio ga u čin generala i zapovjednikqa banskih pukovnija. Ban Jelačić je 25.travnja 1888.g. donio proglas kojim je ukinio kmetstvo u Hrvatskoj te donio zakon kojim je uveo prijeki sud protiv onih koji stvaraju nerede i šire lažne vijesti.
      - Jelačić je raspisao izbore za saziv prvog zastupničkog saveza gdje je pozvao i predstavnike građanstva iz banske hrvatske i vojne krajine. Na saboru je imenovao Bansko vijeće koje je postalo Hrvatska vlada šćime su se prekinuli odnosi Hrvatske s Ugarskom. Kako su mađari htjeli proširiti svoju državu do Jadranskog mora,a Jelačić se tome suprostavljao počeo je okupljati vojsku i naoružanje za obranu samostalnosti Hrvatske. Bečki dvor podržavao je Jelačića i Hrvate.
      - Jelačić je 7. rujna objavio rat Mađarima. Okupio je vojsku kod Varaždina i prešao Dravu. Tada je Međimurje pripojeno Hrvatskoj. Prvi sukob nije donio pobjednika. Nakon ubijstva kraljevog komesara u Budimpešti kralj je imenovao Jelačića komesarom i vrhovnim vojnim zapovjednikom u Ugarskoj, a nakon suzbijanja ustanka u Beču imenovao ga je gubernatorom Rijeke i Dalmacije. Time je većina hrvatskih zemalja bila ujedinjena pod vlašću jedne osobe, bana Josipa Jelačića.
      - BAN JOSIP JELAČIĆ