Coggle requires JavaScript to display documents.
Nakon Drugog svjetskog rata na Bliskom istoku nastalo je više neovisnih država: Izrael, Jordan, Sirija, Libanon. Ratovi te uzdizanje islamskih pokreta činili su ta područja nestabilnim. Pojačao se priljev Židova u Palestinu. UN je 1947. odlučio podijeliti Palestinu na arapsku i židovsku državu. Država Izrael proglašena je 1948. no tome su se protivile arapske države. Napale su Izrael te je započeo PRVI IZRAELSKO - ARAPSKI RAT. Nakon sukoba, teritorij predviđen za arapsku državu u Palestini podijeljen je između sukobljenih strana. Time su palestinski Arapi ostali bez države.
1964. osnovana je Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) koja je svojim ciljem proglasila borbu za stvaranje neovisne palestinske države te pokrenula oružane akcije protiv Izraela.
Na strateški važnom i naftom bogatom području Bliskog istoka prelamali su se različiti interesi velikih svjetskih sila. Svjetsku je krizu izazvala egipatska nacionalizacija Sueskog kanala 1956. godine. Početkom 1950- ih nove su se egipatske vlasti odlučile nacionalizirati. To je 1956. prouzročilo SUESKU KRIZU. Britanci i Francuzi odlučili su intervenirati, a pridružio im se i Izrael.
Godine 1973. su države proizvođačice nafte povećale cijene nafte za 400% što je izazvalo gospodarsku krizu svjetskih razmjera.
Nove su države u mnogim slučajevima bile nedovoljno spremne za neovisnost. Posljedica visokog porasta stanovništva, gospodarske nerazvijenosti, te ovisnosti o staroj tehnologiji bila je visoka zaduženost, siromaštvo i glad. Mnoge su zemlje bile rastrgane pograničnim sukobima ili građanskim ratovima.
U Južnoj Republici bijelci su činili 18 posto ukupnom stanovništva. Kako bi zadržali vlast, 1948. uveli su APARTHEID- posve odvojen život dviju rasa u zapošljavanju, stanovanju, obrazovanju, sporoivima, itd.
Bivše su metropole nastojale očuvati čvrstu povezanost sa svojim nekadašnjim kolonijama i očuvati u njima svo gospodarski i politički utjecaj. Najpoznatiji primjer je britanska zajednica naroda- COMMONWEALTH- organizacija sa središtem u Londonu.
Nove države uglavnom se u vrijeme Hladnog rata nisu željele pridružiti nijednom bloku. 1961. utemeljile su POKRET NESVRSTANIH. Oba su ga bloka nastojala pridobiti na svoju stranu, iako su mnogi smatrali da je pokret naklonjeniji SSSR- u.
Jedan od procesa koji je svakako obilježio 20. stoljeće, osobito njegovu drugu polovicu, je DEKOLONIZACIJA. Tim pojmom označavamo oslobađanje kolonija od kolonijalne vlasti i njihovu preobrazbu u neovisne države. Početkom 20. stoljeća svijetom su dominirala KOLONIJALNA CARSTVA europskih država. U njihovu se posjedu nalazila gotovo cijela Afrika, velik dio Azije i pacifički otoci. Britansko Carstvo bilo je najveće.
Drugi svjetski rat ozbiljno je uzdrmao europske imperije. Velika Britanija prva je shvatila da neće moći silom zadržati svoje kolonije. Među prvima neovisnost je izborila najveća britanska kolonija Indija (1947). Francuska je nastojala spriječiti svoje kolonije da ostvare neovisnost, čak i pod cijenu rata. Tako se uplela u nekoliko krvavih sukoba, no na kraju je morala popustiti. Nakon velikog UN- ovog poticaja deokolonizacije veći broj kolonija proglasio je neovisnost.
