Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835.- 1848.) (PREPORODNI KULTURNI POKRET…
HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835.- 1848.)
PREPORODNI KULTURNI POKRET
~Ljudevit Gaj smatra da će se svi Južni Slaveni okupiti u jedinstvenu jezičnu i kulturnu zajednicu stvaranjem zajedničkog književnog jezika
~pristaše preporodnih ideja počinju se nazivati Ilirima
NOVINE HORVATZKE
~Ljudevit Gaj 1835. počinje objavljivati novine na hrvatskom jeziku s književnim prilogom ˝
Danica Horvatzka, Slavonska i Dalmatinska
˝
~na početku su bile na kajkavskom, a sljedeće godine na štokavskom narječju
~sa promjenon narječja promjenio se i naziv u ˝Novine ilirske˝ s prilogom ˝Danica ilirska˝
~izlazak tih novina smatra se početkom preporoda, a Ljudevit Gaj je posta vođa preporoda
~osnovane
narodne čitaonice
u kojima su se ilirci okupljali i širili ideje
~također je osnovana
Matica ilirska 1842.
~Narodni muzej, Narodni dom, Prva hrvatska štedionica, Hrvatski glazbeni zavod su također osnovani
Antun Mihanović- napisao himnu ˝Horvatska domovina˝ Vatroslav Lisinski- skladao prvu hrvatsku operu ˝Ljubav i zloba˝
Juraj Haulik
~zagrebački biskup
~pomagao preporodu
~odupirao se mađarizaciji
~zalagao se za hrvatski jezik kao službeni
POLITIČKE STRANKE
~početkom 19. stoljeća nisu postojale političke stranke već političke grupacije
~prve dvije stranke bile su:
Horvatsko- ugarska stranka
~pristaše te stranke bili su mađaroni (većinom turopoljski plemići)
~stranka se zalagala za što manje povezivanje Hrvatske i Ugarske
Ilirska stranka
~osnovali su stranku kako bi se oduprijeli mađaronima
~ujedinjenje hrvatskih zemalja sa banom na čelu ~hrvatski jezik za službeni
ZABRANA ILIRSKOG IMENA
!unatoč zabrani
~između dvije stranke (Horvatsko-ugarske stranke i Ilirske stranke) razvili su se sukobi zbog gubitka mađarona na izborima
~car je zabranio uporabu ilirskog imena 1843. kako bi smirio sukobe
Antun Mihanović
Vatroslav Lisinski
