Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PRVI SVJETSKI RAT 1914. - 1918. (Ratno stanje 1917. (Nijemci potapaju…
PRVI SVJETSKI RAT 1914. - 1918.
Stanje na bojištima 1914.
Njemačke planove na zapadnom bojištu poremetila je Belgija
Francuska provodi mobilizaciju
god. Njemačka je zaustavljena na rijeci Marni
Njemački munjeviti rat zaustavljen i prešao u rovovski rat
Istočno bojište - od Crnog do Baltičkog mora
Njemci nanijeli Rusima težak poraz u Istočnoj Pruskoj
Rusi su imali uspjeha u ratovanju protiv Austo-Ugarske u Galiciji i Bukovini
Austro-Ugarska doživjela neuspjeh na balkanskom bojištu
poražena je na na planini Cer a potom na rijeci Kolubari
Slom Centralnih sila i završetak rata
Nijemci poduzimaju početkom 1918. ofenzivu na zapadnom bojištu.
SAD im prekida uspjehe i tjeraju ih na povlačenje.
Saveznički proboj solunskog bojišta.
Izbačeni iz rata
Početkom studenoga Austro-Ugarska je kapitulirala, car se odrekao prijestolja i država se raspala.
Njemački mornari nisu slušali zapovijedi za pomorski napad na Britance.
Car Vilim II. je abdicirao.
Njemačka je proglašena republikom
studenoga 1918. potpisala je bezuvjetnu kapitulaciju.
KRAJ PRVOG SVJETSKOG RATA
Pojačani sukobi na istočnom bojištu 1915.
Njemci prebacuju glavninu svojih snaga na istok.
Rusi im nanose neuspjehe, ali Njemci ih potiskuju iz Litve, Poljske i Galicije.
Dardanelska ekspedicija protiv Osmanskog Carstva
Poduzimaju je Britanci i Francuzi kako bi pomogli Rusima.
Zauzeli su samo Galipolje.
U rat ulazi Bugarska na strani Središnjih sila.
U listopadu Središnje sile napadaju Srbiju.
Srpska vojska i srbijanska vlada povlače se na otok Krf.
Stanje na europskim bojištima 1916.
Njemci poduzeli ofenzivu na Verdun
Rumunjska se pridružila Antanti
u sukobu sa Nijemcima brzo je poražena
bitka na rijeci Sommi
Britanci prvi put upotrijebili tenkove
poginulo i ranjeno oko 1,300.000 ljudi
god. pomorska bitka
kod poluotoka Jyllanda u Danskoj sukobilo se oko 250 brodova
ishod bitke je bio neriješen i Britanci su zadržali prevlast na morima
god. solunsko bojište
Britansko-francuskoj vojsci pridružili su se srpski vojnici s Krfa
Posljedice i žrtve rata
U ratu je sudjelovalo 36 od 54 države.
Mobilizirano je 70 milijuna vojnika.
10 milijuna ih je poginulo.
20 milijuna ih je ranjeno.
Mirovna konferencija u Parizu
Glavna vijećanja u Versaillesu
"14 točaka predsjednika Wilsona"
odredbe koje su se temeljile na prijedlogu predsjednika SAD-a
Ugovor s poraženom Njemačkom sklopljen je 1919.
Morala je priznati da je glavni krivac za rat
Francuskoj je morala vratiti pokrajine Alsace i Lorraine
Oduzete su joj kolonije i najveći dio trgovačke i ratne mornarice.
Nametnute su joj reparacije.
Morala je priznati novonastale države.
Nije smjela imati više od 119.000 vojnika.
Morala je obećati da nikada neće pripojiti Austriju.
Liga naroda
Novoosnovana međunarodna organizacija za očuvanje mira u svijetu.
Ratno stanje 1917.
Otežana trgovina i onemogućena doprema iz sirovina.
Zavladala je oskudica i glad i česte su zarazne bolesti.
Sile Antante probijaju Zigfridovu liniju.
Centralne sile su potisnule Talijane i Ruse.
Nijemci potapaju brodove Velike Britanije i SAD-a koji su pomagali silama Antante.
travnja 1917. - SAD objavljuje rat Njemačkoj.
U rat na strani Antante ušle su Grčka, Portugal i Kina.
Londonski ugovor
Italija nije ušla u rat na strani svojih saveznika.
Razlog: širenje Austo-Ugarske na Balkanu, osobito na Jadranu gdje je Italija htjela proširiti svoju vlast.
travnja 1915.
Italija tajnim ugovorom pristupa Antanti.
Italija je dobila južni Tirol, Goricu, Gradišku, Trst, Istru i veći dio Dalmacije, njemačke kolonije u Africi i udio u diobi Turske.
Početak i proširenje ratnih sukoba
srpnja 1914.
car Franjo Josip I. objavio je rat Srbiji
Srbija traži pomoć Crne Gore i Rusije.
Njemačka objavljuje rat Rusiji i Francuskoj.
Koriste se metodom Blitzkrieg (munjeviti ratovi) protiv Francuske.
Njemačkoj rat objavljuju Velika Britanija i Japan.
Formiraju se tri bojišta u Europi: zapadno, istočno i balkansko.
Zbivanja u Rusiji
gospodarski zaostala zemlja i rat je pogoršao situaciju
seljaci su mobilizirani i zemlja je ostala neobrađena
velik broj radnika ostao bez posla i zavladala je glad
izbijali štrajkovi radnika i seljački nemiri koji su 1917. god. dostigli vrhunac
25.2.1917. u Petrogradu izbio je štrajk koji je prerastao u revoluciju
carska vojska koje je trebala ugušiti pobunu pridružila se pobunjenicima te je car Nikola II. abdicirao
Rusija postala republika
na vlasti su bili: bogato građanstvo, Privremena vlada, Sovjet (vijeće radničkih i vojničkih deputata) RAZDOBLJE DVOVLAŠĆA
vlast su počeli preuzimati pripadnici boljševičke stranke (komunisti) koje je vodio Vladimir Iljič Lenjin
organizirali Crvenu armiju
ustanak je započeo 25.10. (7.11.) 1917. u Petrogradu gdje su komunisti zauzeli sve važne ustanove, te Zimski dvorac u kojem se nalazila Privremena vlada i proglasili vlast sovjeta
3 dekreta
dekret o zemlji
ukinuti su veleposjedi i zemlja je predana seljačkim sovjetima
dekret o vlasi
potvršena je vlast sovjeta
dekret o miru
Rusija izašla iz rata
diktatura boljševičke stranke
time je uvedena nedemokratska vlast
