Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU (Doseljenje i pokrštavanje Hrvata (Seoba…
HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
Hrvatska u IX. stoljeću
Prve Hrvatske kneževine
Panonska Hrvatska
Prostirala se od Drave do Gvozda.
Primorska Hrvatska
Između Gvozda i Jadranskog mora.
Neretvanska kneževina
Na prostoru između Cetine i Neretve.
Hrvatska u vrijeme prvih Trpimirovića
knez Branimir
Hrvatska doživljava uspon te postaje nezavisna država.
knez Trpimir
Sagradio im je samostan nedaleko od Klisa te mu je za to novčano pomogao splitski nadbiskup.
Trpimirova darovnica iz 852. godine - najstariji spomen hrvatskog imena.
knez Domagoj
Mlečani su ga prozvali "najgori knez Hrvata"
Doseljenje i pokrštavanje Hrvata
Podrijetlo Hrvata
slavenska teorija
Hrvati su se doselili na kraju 6. i početku 7. stoljeća s drugim južnoslavenskim narodima.
gotska teorija
Hrvati su potomci Zapadnih Gota koji su kasnije slavenizirani.
iransko-perzijska teorija
Na ušću Dona u Azovsko more pronađen je natpis s imenima Horoathos i Horouathos.
Seoba Hrvata
Iz vremena doseljenja Hrvata nisu sačuvani pisani dokumenti.
U 10. st. bizantski car Konstantin Porfirogenet u djelu "O upravljanju carstvom" govori o dolasku Hrvata.
Prema Porfirogenetu Hrvati su došli iz Bijele ili Velike Hrvatske koja se nalazila sjeverno od Karpata uz gornji tok rijeke Visle.
Pozvao ih je bizantski car Heraklije da svladaju Avare koji su ugrožavali sigurnost Bizanta.
U 13. st. o doseljenju Hrvata govori splitski svećenik Toma Arhiđakon u djelu "Povijest Salone".
Susret Hrvata sa zapadno-kršćanskom kulturom
Hrvati su se počeli naseljavati u blizini romanskih gradova.
Započeo proces pokrštavanja te širenja pismenosti.
Pokrštavanje Hrvata
Započelo već za vrijeme cara Heraklija koji je posalo misionare u Dalmaciju.Širi se pismenost, sagrađene prve starohrvatske crkve.
Višeslavova krstionica
Hrvatsko kraljevstvo u X. stoljeću
Uspon Hrvatske u doba Tomislava
Tomislav je došao na vlast u Hrvatskoj početkom 9. st.
Tada Hrvatskoj prijeti opasnost od Mađara.
Mađari su iz Panonije upali u Posavsku Hrvatsku, zauzeli je i prodirali prema jugu.
Tomislav ih je pobijedio i potisnuo na jug, te proširio svoju vlast na teritorij Posavske Hrvatske.
Tomislav je pomogao Bizantu u ratu protiv Bugara.
Hrvatska postaje kraljevstvo
Kao nagradu za pruženu pomoć u ratu, bizantski car je povjerio Tomislavu upravu nad Dalmacijom.Time se prvi put u povijesti prostor današnje Hrvatske našao pod vlašću jednog vladara.
Crkveni sabori u Splitu
Na saborima je odlučeno da će metropolit biti splitski nadbiskup, a ninska biskupija je ukinuta.Time je u Crkvi uveden latinski jezik koji je bio obvezan.
Hrvatska nakon Tomislava
Hrvatski vladari nazivaju kraljevima Hrvatske i Dalmacije.
Hrvatska se uzdignula za vrijeme Stjepana Držislava.
Procvat Hrvatske u doba Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira
Hrvatska u vrijeme Petra Krešimira IV.
Petar Krešimir IV. je smatrao dalmatinske gradove i usmjerenost na more važnima za moć države.Utemeljio je grad Šibenik koji se prvi put spominje 1066. godine u njegovoj ispravi.
Novi crkveni sabori
Za vrijeme Petra Krešimira IV. održani su novi crkveni sabori u Splitu.Odlučeno da se zatvore sve crkve u kojima se bogoslužje odvijalo na slavenskom jeziku.
Hrvatska za vrijeme kralja Zvonimira
Zvonimir je pomogao papi u borbi protiv Bizanta i Venecije.Stoga je bizantski car dodijelio Dalmaciju Mlečanima.
Hrvatska kultura u doba narodnih vladara
Glagoljski spomenici
Bašćanska ploča - nastala je oko 1100. godine i predstavlja darovnicu kralja Zvonimira samostanu sv. Lucije u Baškoj na Krku.
Latinski spomenici
Splitski evanđelistar - nastao potkraj 8. st.
Benediktinski samostani i njihovi skriptoriji
U Hrvatskoj je najznačajniji bio samostan sv. Krševana u Zadru.
Iz skriptorija tog samostana je proizašao Časoslov opatice Čike i evanđelistar opatice Večenge.
Predromaničko graditeljstvo u Hrvatskoj
Bilo je najrazvijenije uz Jadransku obalu.
Naljepši primjeri predromaničkog graditeljstva su crkva sv. Križa u Ninu i crkva sv. Donata u Zadru sagrađene u 9. st.