Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
EKOSUSTAVI (EKOSUSTAVI KOPNENIH VODA (STAJAĆICE (JEZERA (razlikuju se…
EKOSUSTAVI
EKOSUSTAVI MORA I OCEANA
MORA I OCEANI KAO STANIŠTE
zbog velikog prostranstva i povezanosti
mijenjaju svojstva polako
životni uvjeti u njima razmjerno stabilni za živi svijet
mora i oceani su
najveći ekosustavi u biosferi
ZONE OCEANA
zona svjetla
područje do 200 m dubine ; voda je topla, prozirna i u neprestanom kretanju,prisutne su brojne vrste autotrofnih i heterotrofnih organizama
zona sumraka
područje 200-1000 m dubine ; voda je hladna, slabo osvijetljena, prisutne su brojne vrste životinjskih organizama
zona tame
područje 1000-4000 m dubine ; vlada visok tlak, ima manje hrane, prisutni malobrojni organizmi
bezdan
obuhvaća područja dublja od 4000 m i slabo je istražen
FIZIČKA I KEMIJSKA SVOJSTVA MORSKE VODE
gustoća ovisi o salinitetu i temperaturi
( miješanjem s oborinskim vodama i vodama s kopna te zagrijavanjem gustoća opada, a raste isparavanjem, hlađenjem i stvaranjem leda)
svojom težinom voda stvara
tlak
,a organizmi na dubini od 10 m izloženi su dvostruko većem tlaku od tlaka na površini
bogata je
kuhinjskom soli - natrijev klorid (NaCl)
što joj daje
slanost
, odnosno
salanitet
temperatura
prilično ujednačena
najveća kolebanja
prisutna
na površini
, a
u dubljim
slojevima temperatura vode
je
niska i stalna
stalna temperatura važna za morske organizme
jer su oni
ektotermni organizmi
prilagodbe riba na visok tlak
izduženo i bočno spljošteno tijelo
vrlo slabo razvijen kostur
rijetko su veće od 30 cm
mlohavi mišići
bioluminiscencija
-
stvaranje svjetlosti
, vrlo je
raširena u morskom svijetu
, a omogućava spoznavanje pripadnika iste vrste, zavaravanje grabežljivaca ili privlačenja plijena
GIBANJA MORSKE VODE
MORSKE STRUJE
nastaju zbog rotacije Zemlje, vjetrova i drugih čimbenika
ujednačavaju uvjete u velikim prostorima
cirkulacijom vode
obogaćuju dublje slojeve kisikom
, a
iz dubljih slojeva donose na površinu hranjive tvari
koje su nastale kao produkti razgradnje
MORSKE MIJENE
plima
(periodično dizanje morske i oceanske razine) i
oseka
(periodično spuštanje morske i oceanske razine)
nastaju zbog gravitacijskog djelovanja Sunca i Mjeseca
u zoni plime i oseke
na život organizma
jak utjecaj
imaju i
valovi
ŽIVOTNE ZAJEDNICE
zajednice dna - BENTAL
zajednice slobodne vode - PELAGIJAL
zajednice obalnog područja
organizmi bentosa
slabo pokretni organizmi dna
obični trp
školjkaš bodljikava srčanka
ljubičasti ježinac
pokretni organizmi dna
obična hobotnica
murina žutošarka
hlap
sjedilački organizmi dna
koralj crvena moruzgva
obična spužva
smeđa alga
organizmi pelagosa
plankton
- svi koji lebde u vodi
zooplanktoni
heterotrofni plankton
račići veslonošci (kopepodni račići) - vjerovatno najbrojnija skupina životinja na planetu
duljine su nekoliko milimetara,imaju velika ticala na glavi
hrane se fitoplanktonima
uz fitoplanktone su osnovna hrana plavetnim kitovima
fitoplanktoni
svi fotosintetski planktonski organizmi
obavljaju čak 95% fotosinteze u morskim ekosustavima
na tijelu imaju nitaste nastavke koji djeluju poput padobrana i sprečavaju potonuće ispod granice svjetlosti kako bi neometano obavljali fotosintezu
nekton
- svi koji se aktivno kreću
nektonski organizmi
imaju snažno mišićavo tijelo prilagođeno plivanju
najbrojniju skupinu čine ribe
obilježja
selidbe (migracije)
pospješuju izglede za opstanak
vezane su uz godišnja doba, o kojima ovisi raspodjela hrane u oceanima
odvijaju se između područja hranjenja i područja razmnožavanje
život u velikim zajednicama (plovam
a)
gmazovi ( kornjače)
morski sisavci ( kitovi i perjaji)
ptice ( pingvini)
beskralježnjaci ( lignje i dr.)
NAJRAZNOVRSNIJI MORSKI EKOSUSTAVI
KORALJNI GREBENI
koralji
sjedilačke životinje
koje pripadaju žarnjacima, a oni koji izgrađuju koraljne grebene pripadaju skupini kamenih koralja
formiraju velike zadruge unutar kojih svaka jedinka stvara
vanjski skelet od kalcijeva karbonata
koralji koji formiraju koraljne grebene
nastanjuju isključivo plitku vodu
jer
žive u simbiozi s algama
kojima je potrebna svjetlost za proces fotosinteze
većina
koraljnih grebena
nalazi se u Tihom i Indijskom oceanu
gdje imaju
optimalne uvjete za rast
okosnica života u plitkim i toplim vodama tropskih i suptropskih mora siromašnih hranjivim tvarima
gotovo četvrtina svih morskih vrsta nastanjuje ekosustave koraljnih grebena
na kojima pronalazi sve optimalne uvjete za život
EKOSUSTAVI KOPNENIH VODA
STAJAĆICE
RIBNJACI
umjetno stvorena močvarna staništa radi uzgoja ribe, ali su također važni i kao staništa, hranilišta i odmorišta ptica močvarica
MOČVARE
posljednji, najbogatiji i najraznovrsniji stupanj razvoja ekosustava kopnenih voda
poplavna područja na kojima je tlo prekriveno vodom sezonski ili tijekom cijele godine
zbog bujnog rasta biljaka i male dubine vode močvare su iznimno
BOGATE ORGANSKIM TVARIMA
, posebno tijekom ljetnih mjeseci
močvarna staništa
- Park prirode Kopački rit ,Park prirode Lonjsko polje
vrlo važna mrijestilišta riba i staništa brojnih vrsta vodozemaca i gmazova
životinje
-
vodozemci i gmazovi
( npr. velika zelena žaba, mali vodenjak, kockasta vodenjača) ,
ptice močvarice
( npr.siva čaplja, divlja guska, velika bijela čaplja, crne liske) ,
kukci
(npr. vretence, kišni obad, obrubljeni kozak, modra nauznatka)
BARE
veće i plitke, u njima svjetlost prodire do dna čime je omogućen razvoj vodenih biljaka po čitavom dnu
JEZERA
veće kopnene kotline ispunjene vodom koja prividno miruje
mogu biti
SLATKA I SLANA
velik broj nastao
djelovanjem čovjeka
, kao
akumulacije
radi proizvodnje električne energije u hidroelektranama ili u izrazito poplavnim područjima kao
obrana od poplava
razlikuju se prema
dubini
veličini
geografskom položaju
postanku
kemijskom sastavu
ekološke cjeline -
ZONE
ZONA DNA
priobalna zona
obilježja
veća kolebanja temperature
dobra osvijetljenost ( bujan rast biljnih zajednica)
valovi
k
oncentracija otopljenog kisika velika
pa su i
životinjske zajednice
ovog područja
raznolike
vodene životinje
- hidre, vodeni puževi, vodeni kukci, rakovi , riblja mlađ, ali i vodozemci ( punoglavci, ličinke vretenaca i komaraca)
dubinska zona
ZONA SLOBODNE VODE
obuhvaća vodenu masu jezera od površine do dna
dijeli se na
gornji osvijetljeni sloj -
fotički sloj
u njemu žive predstavnici planktonskih zajednica i predstvanici nektona poput riba
donji, neosvijetljeni sloj -
afotički sloj
proteže se od granice prodora svjetlosti do dna
razgradnja organskih tvari
dominiraju konzumenti i reducenti - bakterije
malo otopljenog kisika , a puno ugljikova dioksida
nije jedinstvena
postoje i
prirodne akumulacije
(
Plitvička jezera
) u kojima
prirodnim procesom osedravanja nastaju sedrene barijere i stvaraju jezera
PRIRODNA JEZERA U HRVATSKOJ
najveće
- Vransko jezero kraj Biograda
najpoznatija
- Plitvička jezera, Veliko i Malo jezero (Mljet), Baćinska jezera (Ploče), Crveno i Modro jezero ( blizina Imotskog)
velik broj plitkih, manjih jezera nastao je iskorištavanjem, odnosno vađenjem šljunka, pijeska ili gline
LOKVE
manje,plitke udubine ispunjene vodom koje redovito presušuju
u kopnenim vodama nalazi se
vapnenac - kalcijev karbonat ( CaCO3)
u literaturi
kopnene
se vode opisuju kao karbonatne
ovisno o koncentraciji vapnenca razlikuju se
tvrde vode bogate vapnencem
meke vode siromašne vapnencem
kopnene vode
podložnije su sezonskim i dnevnim promjenama temperature
kopnene vode
POVRŠINSKE VODE
tekućice
stajaćice
PODZEMNE VODE
svjetlost
dopire do svega 1-2 m (mala prozirnost vode)
prilagodbe životinja u kopnenim vodama
( glavnina razvoja odvija se unutar jajne opne, debeli ovoj jaja sprječava prodor vode, jaja sadrže puno hranjivih tvari, mali je broj sjedilačkih oblika, stvaranje trajnih stadija za preživljavanje nepovoljnih uvjeta)