KOŠNICA je nastamba koje pčelari izrađuju od različitih materijala (u prošlosti od pruća, blata i slame, danas najčešće od drveta, čak i od stiropora) kako bi pčelinjoj zajednici osigurali normalan život i rad, a sebi olakšali zahvate neophodne za kontrolu zdravlja i nesmetan razvoj legla, kao i ostale poslove u proizvodnji meda. . Možemo ih podijeliti na košnice s nepokretnim saćem (dubine, pletare) i košnice s pokretnim saćem (nastavljače i lisnjače). Nastavljače su košnice koje se otvaraju s gornje strane, a lisnjače odostraga. Dubine su najbliže prirodnom staništu pčela, jer su ustvari izdubljena debla trupaca drveća.. Pletare se danas upotrebljavaju samo pri hvatanju rojeva, jer su beskorisne kad je u pitanju kontrola i zamjena matica. U našoj su zemlji najzastupljenije: LANGSTROTH-ROOTOVE (skraćeno: LR-košnice), ALBERTI-ŽNIDARIČEVE (skraćeno: AŽ-košnice), DADANT-BLATTOVE (skraćeno: DB-košnice) i FARRAROVE KOŠNICE. Košnice se proizvode od suhog smrekovog ili jelovog drveta..