EUROPA I SVIJET OD SREDINE XVIII. DO XIX. STOLJEĆA
VELIKE EUROPSKE DRŽAVE
Male radionice zamjenili su veliki pogoni i prve tvornice. Uporabna parnog stroja je označila početak industrijske proizvodnje pa ovu promjenu nazivamo prva industrijska revolucija. Na početku 19. stoljeća (1807) u Americi je napravljen prvi parobrod, a 1814. godine prva parna lokomotiva
Petar I Veliki modernizirao je Rusiju. Dovodi je mnogobrojne stručnjake kako bi Rusiju pretvorio u europsku silu. Vodio je i osvajačke ratove, te osigurao položaj jake sile na Baltiku i izlaz na Crno more. Njegovu politiku nastavila je Katarina II Velika koja je također proširila granice Rusije na teritoriji Poljske, Ukrajine, Bjelorusije i Litve
U drugoj polovici 18. stoljeća u Francuskoj se pojavio intelektualni pokret koji je zagovarao jednakost svih ljudi, pravo svih na slobodu, ograničenje vlasti kralja, obrazovanje svih stanovnika. Filozofi, književnici i znanstvenici koji su iznosili ove ideje nazivaju se prosvjetitelji, a pokret koji su poveli prosvjetiteljstvo.
Kritizirali su feudalno društvo i apsolutnu vlast kralja, promjenu državne vlasti zagovarao je Monteskije. Najveći francuski prosvjetitelj Volter smatro je da državu treba voditi prosvijećeni monarh. Ideje prosvjetiteljstva proširile su se i u druge europske zemslje. Najpoznatiji prosvijećeni apsolutisti su bili: Katarina II, Marija Terezija i Josip II, te Fridrik II
Na početku 18. stoljeća otkriven je princip rada parnog stroja, no prava revolucija u proizvodnji nastupila je pred kraj 18. stoljeća kada je inžinjer James Watt usavršio parni stroj. Također se počela koristiti vodena para za pokretanje strojeva.
RAZVOJ SAD-a
Englezi su na području Sjeverne Amerike ustrojili13 engleskih kolonija. U sjevernim kolonijama nastali su gradovi, a u južnim veleposjedi. Politički život razvijao se po uzoru na Englesku. Kolonije su bile važne Engleskoj kao izvori sirovine i plaćale su porez Engleskoj što je smetalo amrikancima jer nisu imali predstavnike u englenskom Parlamentu.
1774.g. sazvan je prvi kontinetali kongres 13 kolonija u Philadelfiji gdje su amerikanci donjeli odluku o ukidanju trgovine sa engleskom i samostalnom razvitku, zbog čega su englezi 1775.g. započeli ratne operacije. Kongres je 04.07 1776.g. donio Deklaraciju nezavisnosti kojom je proglašeno ocjepljenje i nezavisnost. Time su stvorene Sjedinjene Američke Države. Rat je trajao do 1781.g. kada su englezi kapitulirali, a 1783.g. u Parizu je potvrđena nezavisnost SAD-a
1787.g. Ustavotvorni kongres je donio Ustav SAD-a prema kojem one postaju savezna republika. Predsjednik države ima izvršnu i vrhovnu vlast, kongres ima zakonodavnu vlast, a svaki zakon koji nije u skladu s Ustavom može poništiti vrhovni sud. Bio je to prvi ustav na svijetu. On je na snazi danas, ali je izmjenjen i dopunjen amandmanima.
Širenje SAD-a prema zapadnoj obali dovelo je do gotovo potpunog istrebljenja indijanskog stanovništva.
FRANCUSKA REVOLUCIJA
Francusko društvo bilo je podjeljeno u 3 staleža: svećenstvo, plemstvo, građane i seljake. Kako se dio građana obogatio zahtjevao je svoja prava i sudjelovanja u vlasti. Veliki troškovi dvora zbog njihova načina života i izdaci za ratovanje istrošili su državnu blagaju. Luj 16. povjerio je blagajnu stručnjacima koji su predložili uvođenje poreza svećenstvu i plemstvu. Oni su to odbili i Francuska se brzo našla pred bankrotom. Pošto je jedini izlaz iz teške financijske situacije bio uvođenje novih poreza sazvna je Skupština državnih staleža u svibnje 1789 godine u dvoru Versaj.
Pripadnici trećeg staleža znali su da će se dotadašnji naćin glasovanja biti za njih koban pa su predložili da svaki zastupnik ima svoj glas. To su odbili povlašteni staleži. Zastupnici trećeg staleža proglasili su se Narodnom skupštinom i donijeli odluku da se neće razići dok se ne donese ustav. U srpnju se Narodna skupština proglasila Ustavotvornom skupštinom. Zbog nemira u Parizu kralj je opkolio grad vojskom. Da se domognu oružjanParižani su napali Bastilju. Pobune su se proširile po cijeloj Francuskoj i bio je to početak Francuske revolucije
Ponovno vijećanje Ustavotvorne skupštine dogodilo se 4. kolovoza 1789. godine. Tada je ukinut feudalni sustav, uvedena je jednakost svih građana pred zakonom, ukinute su porezne povlastice prva dva staleža, nacionalizirana su crkvena imanja, ukinuta crkvena desetina i omogućen je otkup zemlje. Nedugo nakon toga izglasana je deklaracija o pravima čovjeka i građana. Njome je utvrđeno da se ljudi rađaju slobodni i jednaki u pravima, te da je privatno vlasništvo neotuđivo.Ustavom iz rujna 1791. Francuska je postala ustavna i parlamentarna monarhija.
Nakon donošenja Ustava građani se dijele na žirodince (zadovoljni donošenjem Ustava) i jakobince (zahtjevali su opće pravo glasa). Njihovim sukobljavanjem revolucija se nastavila. Kralj sa svojim pristašama (antifrancuska koalicija) je nastojao srušiti novu vlast. Narodna garda je uspijela zaustaviti napade koalicije. Kraljevska obitelj je optužena za veleizadju i time je srušene monarhija. Konvent je 22. rujna 1792.g. proglasio FRANCUSKU REPUBLIKU, a kralj i kraljica su osuđeni na smrt.
Jakobinci su počeli provoditi krvavi teror (1793.-1794.) što je dovelo do velikog nezadovoljstva francuza. Njihovim padom završena je Francuska revolucija. Državom je od tada upravljao Direktoriji sastavljen od pet ljudi. U ratovima sa susjednim državama posebno se istakao mladi general Napoleon Bonaparte. Uspješno je ratovao protiv Austrije i zauzeo područja na sjeveru Italije. 1797. srušio je Mletačku republiku, a dvije godine kasnije zauzeo je Egipat. Vratio se u Pariz zbog krize izazvane lošom vlasti Direktorija i proveo državni udar, te 1799.g. srušio vlast Direktorija. Proglašen je za prvog od tri konzula, a ubrzo i za doživotnog konzula sa pravom nasljedstva.Moć mu je bila toliko velika da se 1804.g. proglasio carem Francuza
click to edit
click to edit
click to edit
NAPOLEONOVI RATOVI I BEČKI KONGRES
Napoleon je želio zagospodarit Europom pa je započeo osvajačke ratove. Najveći protivnici su mu bili Englezi, Austrijanci, Prusi i Rusi. Pokoreni narodi su se bunili protiv francuske vlasti, a posebno žestok otpor izbio je u Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj. 1812.g. odlučio se obračunati s Rusijom i prodro do Moskve. Tu je doživio poraz i vratio se u Pariz, a sljedeće godine francuska vojska je poražena kod Leipziga i Napoleon je protjeran na Elbu. 1815.g. se vratio na vlast, ali je u bitki kod Waterlooa doživio konačni slom i prognan je na otok Svetu Helenu gdje je umro
Nakon pobjede nad Napoleonom 1814.g. započeo je s radom Bečki kongres. Glavnu riječ su vodile Engleska, Austrija, Rusija i Pruska. Francuska je vraćena u stare granice (prije 1792.g.), a teritooriji Austrije, Rusije, Engleske i Pruske su prošireni. Stvoren je Njemački savez, a predvodila ga je Austrija. Osnovana je međunarodna organizacija Sveta Lijansa u cilju sprječavanja daljnih ratova i revolucije.