Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u ranome srednjem vijeku (Doseljenje i pokrštavanje Hrvata…
Hrvatska u ranome srednjem vijeku
Doseljenje i pokrštavanje Hrvata
Doselili su se krajem 6. st i na početku 7. st.
Hrvati su prihvatili kršćansku vjeru. pokrštavali su ih franački i bizantski misionari, misionari iz Rima, benediktinci i glagoljaši.
Doselili su se iz Velike ili Bijele Hrvatske sjeverno od Karpata
Pripadaju slavenskoj skupini naroda, južnim Slavenima
Pokrštavanje je trajalo oko 300 godina
Hrvatska u IX. stoljeću
Iz 852. g. potječe darovnica kneza Trpimira
Trpimir je utemeljio dinastiju narodnih vladara Trpimirovića
U 9. st. Hrvati su priznali vlast Franačke, a nekim gradovima na obali vladao je Bizant
Godine 879. papa Ivan VII. blagoslovio je kneza Branimira i njegov narod čime je priznao nezavisnost Hrvatske
Hrvati su po doseljenju izgradili više kneževina os kojih su najznačajnije PanonskA i Primorska Hrvatska te Neretvanska Kneževina
Hrvatsko kraljestvo u X. stoljeću
Tomislava smatramo prvim kraljem a 925. godinom nastanka Hrvatskog kraljevstva.
Na crkvenim saborima u Splitu 925. i 928. godine odlučeno je da će splitski nadbiskup biti crkveni poglavar cijele Hrvatske te da se bogoslužje mora odvijati na latinskom jeziku
U vrijeme Tomislava ujedinjene su posavska i primorska u jedinstvenu državu, a Tomislav je na upravu dobio i Bizantsku Dalmaciju
Od vremena Stjepana Držislava hrvatski se vladari nazivaju kraljevima Hrvatske i Dalmacije
Hrvatske u doba Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira
Petar Krešmir IV. pridonio je gospodarskom razvoju Hrvatske razvijajući dalmatinske gradove.
Kralj Dmitar Zvonimir prvi je hrvatski vladar kojemu je kraljevske znakove poslao papa
Kralj Petar Krešimir IV. proširio je teritorij Hrvatske na Neretvansku kneževinu i Bosnu
Zvonimirov brak s Jelenom, ugarskom princezom omogućio je ugarskoj dinastiji Arpadovića da zahtijevaju pravo na hrvatsko prijestolje
Hrvatska kultura u doba narodnih vladara
Najstariji spomenik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom je Bašćanska ploča pronađena u Jurandvoru na otolu Krku
Jačanju hrvatske kulture i širenju pismenosti pridonijeli su benediktinski samostani
Najstariji zapis, kameni spomenici i dokumenti pisani su laticinom i latinskim jezikom
Predromaničko graditeljstvo najbolje prezentiraju crkva sv,. Križa u Ninu i crkva sv. Donata u Zadru.
O najstarijoj povijesti Hrvata postoji malo povijesnih izvora
