Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
TVARI I ENERGIJA U EKOSUSTAVU (EKOSUSTAV-područje naseljeno živim…
TVARI I ENERGIJA U EKOSUSTAVU
EKOSUSTAV-područje naseljeno živim organizmima u kojem su oni u međusobnim interakcijama i inerakciji s okolišem
u njemu se događa kruženje tvari i protok energije
more biti mali kao maleni ribnjak , ali i velik kao more
Ekosustavima se također smatraju cjeline koje je storio čovjek
Ekosustave djelimo na
kopnene
vodene
KRUŽENJE FOSFORA
Fosfor sudjeluje u izgradnji bioloških membrana , nukleinskih kiselina i sustava prijenosa stanične energije . Mnoge životinje također trebaju određene količine tog elementa za izradu potpornog sustava poput ljuštura , a posebice kosti i zuba . Prirodni izvor fosfora su stjene koje sadržavaju fosfor u obliku fosfata
Trošenjem stjena , male količine fosfata dospijevaju u tlo gdje ih apsorbira korijenje biljaka . Biljožderi i ostale životinje dobivaju taj element iz biljaka . Mrtva organska tvar nastala ugibanjem živih organizama razgrađuje se bakterijama te se fosfor opet vraća u okoliš.
KRUŽENJE UGLJIKA
Fosilna goriva su nastala iz organskih tvari uginulih organizama i čine veliki spremnik ugljika. Znatna količina ugljika vraća se u atmosferu kao CO2 koji nastaje kao produkt razgradnje organske tvari u svim živim organizmima. Razlagači znatno pridonose ukupnoj količini CO2 na kopnu i moru preradom mrtve organske tvari. Dio fiksiranog ugljika izgubi se u sedimentima na dnu mora i nestaje iz cirkulacije.
Šumski požari , izgaranje organskih tvari, npr. iz drveta i fosilnih goriva , te vulkanska aktivnost dodatni su izvor CO2 u atmosferi . Ljudske aktivnosti uvelike su utjecali na ciklus ugljika.Krčenje šuma i korištenje fosilnih goriva za transport i proizvodnju energije znatno povećavaju brzinu oslobađanja i količinu ugljikova dioksida u atmosferi
HRANIDBENI LANAC-energija pohranjena u biljakama koja prolazi ekološkim sustavom
Prijenos energije i kruženje tvari u hranidbenim lancima počinje autotrofnim organizmima ili PRIMARNIM PROIZVOĐAČIMA njima se hrane biljožderi ili POTROŠAČI PRVOG REDA , a njima se hrane i mesožderi , DRUGOG , TREĆEG I/ILI ČETVRTOG REDA . Mrtvu organsku tvar iz uginulih organizama na svim razinama hranidbenog lanca RAZLAGAČI razgrađuju ponovo do anorganskih spojeva.
HRANIDBENA MREŽA- povezani hranidbeni lanci
Tvari I energija u ekosustavu (2,dio)
Na svakom djelu hranidbenog lanca dio kemijske vezane energije prenosi se u sljedeću razinu , a dio se respiracijom pretvara u toplinskom energiju i odlazi iz živog sustava u obliku topline zato kažemo-ENERGIJA PROTJEČE KROZ EKOSUSTAV
Cijeli proces možemo prikazati u obliku PIRAMIDE BIOMASE ,ENERGIJE I BROJEVA
Najveća je biomasa biljaka ,a biomasa mesoždera je sve manja i manja
KRUŽENJE DUŠIKA
Dušik je sastojak organskih spojeva , poput bjelančevina i nukleinskih kiselina , i zato je prijeko potreban i važan u živom svijetu . Prema količini u živim organizmima slijedi odmah nakon ugljika . Najveća količina dušika nalazi se u zraku . No taj je zapravo elementarni dušik (N2) inertni plin koji čini oko 78% Zemljine atmosfere
Dušik ne ostaje zauvijek u tijelima živih organizama . U postupku razgradnje mrtve organske tvari iz organskih se spojeva u elementarni N2 vraća bakterijama . Taj proces često uključuje nekoliko koraka
dušični spojevi najprije se pretvaraju u amonijak (NH3) postupkom koji se naziva AMONIFIKACIJA ,zatim se atmonijak pretvara u nitrite , postupkom NITRITIFIKACIJE a na kraju se nitrati mogu pretvarati u elementarni dušik (N2) mikroorganizmima-DENITRIFIKACIJOM