Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KRALJEŽNJACI (Katarina Rešetar, 2.B) (SISAVCI (jednootvori (žive samo na…
KRALJEŽNJACI (Katarina Rešetar, 2.B)
RIBE
slatkovodne
rijeke i jezera
slanovodne
mora i oceani
mogu živjeti do 4900 m nadmorsek visine
ribe mogu biti
mesožderi
hrane se uginulim organizmima ili love živi plijen poput drugih riba, beskralježnjaka i morskih sisavaca.
biljožedri
svežderi
Gotovo sve ribe dišu škrgama. One su građene od nakupina perastih škržnih listova velike površine kroz koje u krvotok difuzijom ulazi kisik, a izlazi ugljikov(IV) oksid.
Većina riba se razmožava unutranjom oplodnjom. Ženka polaže svoja jajašca ili ikru u često zaklonjeni dio vodenog staništa, a nakon što ode, mužjak prelije jajašca sjemenom tekućinom ili mliječi.
VODOZEMCI
stadij larve proživljava u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Odrasle jedinke se vraćaju u vodu kako bi položile jaja.
Odrasli vodozemci isključivo su mesojedi i hrane se živim životinjama koje u cjelosti progutaju.
Disanje na kopnu vodozemcima omogućuju pluća, koja su slabo razvijena pa vodozemci dišu i kožom.
Za razmnožavanje i razvoj ličinke vodozemcima je potrebna voda. S obzirom na to da žive u vodi, ličinke vodozemaca nalikuju ribama te postupnom preobrazbom ili metamorfozom poprimaju obilježja odraslih vodozemaca sposobnih za život na kopnu. Razvijaju se u oplođenom jajetu.
Snažan kostur povezan s jakim mišičima omogućuje brzo kretanje po kopnu.
GMAZOVI
u potpunosti su prilagođeni životu na kopnu
većina gmazova su mesožderi, ali kornjače (ovisno o vrsti te žive li u vodi ili na kopnu) jedu meso, biljke ili age.
Pluća gmazova znatno su veće površine od pluća vodozemaca pa gmazovi ne trebaju disati i kožom.
S obzirom na to da gmazovi ne dišu kožom, ona je suha i prekrivena rožnatim ljuskama, što ih štiti od isušivanja.
Kako bi mogli rasti, gmazovi se povremeno presvlače (kao primjerice zmije), tj. skidaju stari rožnati sloj.
razdvojeni spol. Oplodnja je unutarnja i nije vezana uz vodu. Viprirane životinje rađaju mlde koji su se razvili unutra majke. Oviparne životinje polažu jaja. Ovoviprirane životinje nose jaja u tijelu. Sigurno se razvijaju i izvaljuju ili ženka položi jaja neposredno prije nego što se mladi izvale.
Čvrst potporni susatv omogućio je gmazovima bolju pokretljivost na kopnu u odnosu na vodozemce, iako im je kostur sasatvljen od gotovo jednakih djelova. Građangu im ovisi o načinu života, no većina gmazova ima petoprsnu nogu.
PTICE
Ptice žive u močvarama, oko jezera, priobalnih litica, planina, rijeka i polja, ribnjaka u unutrašnjosti ili suhih travnjaka.
Prehrana ptica je raznolika. Neki jedu sjeme, bobice, voće, insekte, druge ptice, jaja, sitne sisare, ribu, pupoljke, ličinke, vodene beskralješnjake,
Pluća su jedinstvene građe, vezana su za nekoliko zračnih vrečica.
Ptice se razmnožavaju unutarnjom oplodnjom. Mlado se razvija unutar amniona kao i mlado gmazova i sisavaca, a s vanjske strane amniona stvara se čvrsta vapnenačka ljuska.
Jaja različitih vrsta ptica kreću se od okruglih do izduljenih oblika, što sprječava njihovo slučajno koturanje iz gnijezda.
SISAVCI
jednootvori
žive samo na području Australije i Nove Gvineje
tobolčari
Rasprostranjeni su uglavnom u Australiji i Novoj Gvineji te u Južnoj Americi, djelomice u Srednjoj Americi pa i u Sjevernoj Americi
pravi sisavci
Naseljavaju sve kontinente i gotovo sve biome
Prva hrana kojom se hrane svi sisavci, neovisno o tome kojoj vrsti pripadaju, jest mlijeko. 3 velike skupine: mesožderi, biljožderi i svežderi
Sisavci dišu plućima. Pluća su građena od plućnih mjehurića koji površinu za izmjenu plinova čine dosta velikom, unatoč ograničenjima koja im nameće građa prsnog koša.
jednootvori se razvijaju u jaju
tobolčari n asvijet također dolaze kao razvijeni mladunci, no razlika je što se embrij tobolčara razvijr unutar maternice, a ne u jajetu
pravi sisavci donose na svijet pravu razvijrnu jedinku. Cijelokupan razvoj mladunca odvija se u maternici, unutar posteljice u kojoj je plod u plodnoj vodi.
Stalni oblik tijela i kretanje omogućuju potporni i mišični sustav. Kostur sisavaca izgrađen je od kosti i hrskavice započinje lubanjom, na koju se nastavlja kralježnica. Sisavci imaju 2 para udova, osim kitova koji imaju samo 1. Za kosti su tetivama vezani mišići.
Kretanje riba
Potporni sustav ribama omogućuje dobru pokretljivost. Na kosturu riba dobro uočljivi djelovi su: lubanja, kralježnica i peraje. Kralježnica je sastavljena od kralježaka i dijeli se na trupni i repni dio.
Kretanje ptica
Kosti su šuplje i sitne(pneumatične kosti). Šupljine su povezane s dišnim sustavom i ispunjava ih zrak. Veliki prsni mišič služi za spuštanje krila,a mali prsni mišič za podizanje krila