Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
VODENI EKOSUSTAVI (EKOSUSTAVI KOPNENIH VODA (PRILAGODBE ŽIVOTINJA U…
VODENI EKOSUSTAVI
EKOSUSTAVI KOPNENIH VODA
KOPNENE VODE KAO STANIŠTE
nastaju od oborinskih voda
dijele se na stajaćice i tekućice
FIZIČKA SVOJSTVA
TEMPERATURA
KISIK
sniženjem temperature i gibanjem vode povećava se topljivost kisika
u mirnijim vodama organizmi brzo potroše kisik
losos i pastrva obitavaju u hladnijim gorskim rijekama i potocima zbog kisika
SVJETLOST
u kopnenim vodama dubina svjetlosti ovisi o gustoći, veličini i gibanju čestica raspršenih u vodi
čestice mogu biti anorganskog i organskog podrijetla
o količini čestica ovise prozirnost i boja vode
žutosmeđa boja vode sadrži veliku količinu malih i laganih čestica i bogata je proizvodima raspadanja
u mirnoj vodi čestice će se taložiti na dno kao mulj
KEMIJSKA SVOJSTVA
morska voda- dominira natrijev klorid
kopnena voda- vapnenac(kalcijev karbonat)
tvrde vode- bogate vapnencem(organizmi koji imaju vapnenački skelet)
meke vode- siromašne vapnencem
VODA KOJA SE GIBA
čestice u stalnom pokretu, zamućuju vodu i smanjuju njezinu prozirnost
zamućivanju vode pridonose i ribe koje u potrazi za hranom uzburkavaju mulj
dubina svjetlosti je 1-2m(ograničena fotosinteza, u dubinama većim od 2m nema fotoautotrofnih organizama)
PRILAGODBE ŽIVOTINJA U KOPNENIM VODAMA
razvoj se odvija unutar jajne opne
debeli ovoj jaja sprečava prodor vode
jaja sadrže puno hranjivih tvari
mali je broj sjedilačkih oblika
stvaranje trajnih stadija za preživljavanje nepovoljnih uvjeta
GIBANJE VODE
KOPNENE VODE
POVRŠINSKE VODE
STAJAĆICE
LOKVE
manje plitke udubine ispunjene vodom koje redovito presušuju
BARE
veće i plitke udubine ispunjene vodom, svjetlost prodire do dna, razvoj vodenih biljaka po čitavom dnu
RIBNJACI
umjetno stvorena močvarna staništa radi uzgoja ribe, važni kao staništa, hranilišta i odmorišta ptica močvarnica
MOČVARE
posljednji najbogatiji i najraznovrsniji stupanj razvoja ekosustava kopnenih voda
poplavna područja na kojima je tlo pokriveno vodom sezonski ili tijekom cijele godine
bogate organskim tvarima osobito ljeti
golema količina vode i hrane
mrijestilišta ribama i staništa vodozemcima i gmazovima
različite visine biljaka pogodno su sklonište i gnjezdilište pticama močvaricama(siva čaplja, žličarka, divlja guska, velika bijela čaplja i crne liske)
brojni i raznoliki beskralježnjaci(naročito kukci- vretence(velika mora), kišna obad, obrubljeni kozak i modra nauznatka)
JEZERA
veće vodene kotline ispunjene vodom koja prividno miruje
razlikuju se po geografskom položaju, dubini, veličini, postanku i kemijskom sastavu(slatka i slana)
akumulacijska jezera- nastala djelovanjem čovjeka(proizvodnja električne energija u hidroelektranama ili obranom od poplava, nastala su izgradnjom brana)
prirodna akumulacijska jezera- Plitvička jezera u kojima procesom osedravanja nastaju sedrene barijere i stvaraju jezera
manja plitka jezera nastala su vađenjem šljunka, pijeska ili gline
OSNOVNE ZONE U JEZERU
ZONA DNA
- obuhvaća priobalnu i dubinsku zonu
OBILJEŽJA PRIOBALNE ZONE
4 more items...
ZONA SLOBODNE VODE
- vodena masa jezera od površine do dna
fotički sloj- gornji osvijetljeni sloj(žive planktonske zajednice i nektoni poput riba)
afotički sloj- donji neosvijetljeni sloj koji se proteže od granice prodora svjetlosti do dna, odvija se razgradnja organskih tvari, dominiraju konzumenti i reducenti- bakterije, ima malo kisika, a puno ugljikova dioksida
TEKUĆICE
IZVORI
POTOCI
RIJEKE
EKOLOŠKE CJELINE- ZONE
ovise o temperaturi, svjetlosti, količini otopljenih plinova i soli i podlozi jezerskog dna
PODZEMNE VODE
nastaju poniranjem oborinskih voda kroz porozne i površinske slojeve tla, a voda ponire do nepropusnih stijena na kojima se zadržava
OBILJEŽJA
stabilna temperatura, izostanak svjetlosti i fotoautotrofnih organizama
PRILAGODBE ŽIVOTINJA
nemaju kožnog pigmenta
potpuno ili djelomično zakržljale oči
dobro razvijeno osjetilo opipa
jako osjetljive na temperaturne promjene
VODOZEMAC ČOVJEČJA RIBICA
najveća životinja podzemlja u kršu Dinarida
jedini kralježnjak u podzemnim vodama
prilagođen životu u tami
nema pigmenta
zakržljale oči ispod prozirne kože
hrani se vodenim beskralježnjacima(ličinkama kukaca i sitnim vodenim račićima)
plijen pronalazi razvijenim osjetilom opipa i njuha
MANJE ŽIVOTINJE PODZEMNIH VODA
ogulinska špiljska spužvica
špiljski školjkaš
virnjaci
podzemne pijavice
puževi
dijele se prema gibanju, veličini i položaju
BILJNA ZAJEDNICA PRIOBALNE ZONE JEZERA
priobalna zona trske i šaša
pojas plutajućih biljaka- lokvanj, lopoč, vodena leća
pojas podvodnih biljaka- vodena kuga, vošćika, krocanj
pojas cjelovitih livada višestaničnih algi- parožina
VODE TEKUĆICE(RIJEKE I POTOCI)
strujanje vode, vodena masa se kreće od izvora prema ušću zbog razlike u nadmorskoj visini
rijeke- u početku su brzo- tekuće i postupno prelaze u nizinske sporo- tekuće pa se tok rijeke dijeli na gornji, srednji i donji tok
EKOSUSTAVI MORA I OCEANA
FIZIČKA SVOJSTVA MORSKE VODE
SALINITET
udio otopljenih soli u vodenoj otopini
prosječna slanost svjetskog mora iznosi 35‰
slanija su ona mora koja primaju manju količinu padalina i koja imaju manji dotok tekućica, a intenzivnije isparavaju
Crveno more je ima salinitet oko 40‰ zbog jakog isparavanja i vrlo malog pritjecanja tekućica
Baltičko more ima salinitet 6‰ zbog velikog pritjecanja i slabog isparavanja
slanija mora se sporije zaleđuju
slanost Jadranskog mora iznosi 38‰ i ubraja se u slana mora
GUSTOĆA
ovisi o salinitetu i temperaturi
opada miješanjem s oborinskim vodama i vodama s kopna kao i zagrijavanjem
raste isparavanjem, hlađenjem i stvaranjem leda
TLAK
veći na dubini nego na poršini
TEMPERATURA
u dubini slojeva vode niska i stalna, a na površini promjenjiva
SVJETLOST
prodire do dubine 200m(fotoautotrofni organizmi)
MORSKE STRUJE
nastaju zbog rotacije Zemlje, vjetrova i drugih čimbenika
MORSKE MIJENE(PLIMA I OSEKA)
nastaju zbog gravitacijskog djelovanja Sunca i Mjeseca
VALOVI
nastaju pod utjecajem vjetra
KEMIJSKA SVOJSTVE MORSKE VODE
smjesa anorganskih soli u kojoj je najzastupljenija kuhinjska sol(natrijev klorid), magnezijev klorid, magnezijev sulfat, kalcijev sulfat i kalijev sulfat
pH morske vode 7,50-8,25, utječe ugljikov dioksid, soli i procesi njihove hidrolize
KARAKTERISTIKE
voda zauzima 71% Zemljine površine
oblikuje izgled Zemlje
omogućava sveukupni život u biosferi
prvi oblici života nastali su u praoceanima prije više od 3,5 milijarde godina
određuje prirodu klime
voda sudjeluje u izgradnji svakog organizma
ZONE OCEANA
ZONA SVJETLA
područje do 200m dubine, voda je topla, prozirna i u neprestanom kretanju, autotrofni i heterotrofni organizmi
ZONA SUMRAKA
područje 200-100m dubine, voda je hladna, slabo svijetljena, prisutne su brojne vrste životinjskih organizama
ZONA TAME
područje 1000-4000m dubine, visoki tlak, manje hrane, malobrojni organizmi
BEZDAN
područja dublja od 4000m, slabo istražena
ŽIVOTINJSKE ZAJEDNICE U MORIMA I OCEANIMA
ZAJEDNICE OBALNOG PODRUČJA
zona prskanja mora i morskih mijena, organizmi imaju čvrst vanjski skelet poput ljuštura i kućica koje su spljoštene i time pružaju manji otpor vodenoj masi(puževi priljepci, rakovi vitičari i dagnje) i alge(mekana tijela koja se ne opiru valovima i brane se od kidanja)
ZAJEDNICE DNA(BENTAL)
SJEDILAČKI ORGANIZMI(SESILNI)
smeđa alga padina, koralj, crvena moruzgva, obična spužva
SLABO POKRETNI ORGANIZMI
ljubičasti ježinac, obični trp, školjkaš, bodljikava srčanka
POKRETNI ORGANIZMI
hlap, obična hobotnica, murina žutošarka
BENTOS
- organizmi koji žive na dnu ili su o njemu ovisni
ZAJEDNICE SLOBODNE VODE (PLAGIJAL)
PLANKTON
FITOPLANKTON
alge kremenjašice, zelene alge, zlatne alge, svjetleći bičaši, cijanobakterije, meduze
imaju nitaste nastavke koji sprečavaju potonuće ispod granice svjetlosti i tako stalno mogu obavljati fotosintezu
ZOOPLANKTON
račići veslonošci(kopneni račići), trepetljikaši, bičaši, zrakaši, rebraši, krednjaci, spužve, žarnjaci i neki razvojni stadiji mahovnjaka
račići (veslonošci)- značajna su hrana ribama, a svjetleći račići(svjetlari ili kril) litovima
velika ticala na glavi, hrane se fitoplanktonima, a oni su hrana plavetnim kitovima
PLANKTON
- organizmi koji lebde u vodi
NEKTON
organizmi imaju snažno mišićavo tijelo prilagođeno plivanju
spadaju kralježnjaci i beskralježnjaci, kralježnjacima peraje i udovi omogućuju različite stilove i modele plivanja, beskralježnjaci se kreću istiskivanjem vode iz plošnate šupljine u snažnom mlazu i tako plivaju pomoću potiska vode
NEKTON- organizmi koji se aktivno kreću
OBILJEŽJA
zadružnost- život u velikim zajednicama(plovama) i selidbe(migiracije)
ORGANIZMI
plava srdela, glavata želva, dobri dupin, adelijski pingvin, obična lignja, ribe, gmazovi(kornjače), morski sisavci(kitovi), ptice(pingvini), beskralježnjaci(lignje), glavonošci i dr.
PRILAGODBE
smanjenjem težine tijela i povećanjem otpora razvili su prilagodbe za lebdenje
kapljice ulja vode ili plinova u tijelu pomažu im da se održi na određenoj dubini
plosnat oblik tijela i tjelesni nastavci
PELAGOS- životna zajednica koja obuhvaća sve organizme koji žive u slobodnoj vodi ili na pučini
Toni Plodinec 1.d