Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u ranome srednjem vijeku (Hrvatska u IX. stoljeću (Trpimir je…
Hrvatska u ranome srednjem vijeku
Hrvatska u IX. stoljeću
Najznačajnije hrvatske kneževine su bile Panonska i Primorska Hrvatska te Neretvanska kneževina
U 9.st. Hrvati su priznavali Franačku vlast
Mirom u Aachenu 812.g. Bizant je prepustio Karlu Velikom hrvatski prostor, a zadržao je vlast samo u dalmatinskim gradovima i na nekim kvarnerskim otocima ( Bizantska Dalmacija)
Iz 852. g. potječe darovnica kneza Trpimira u kojoj se prvi put spominje hrvatsko ime
Trpimir je utemeljio dinastiju vladara Trpimirovića
Knez Trpimir je uspješno ratovao s Bizantom i Bugarskom i obranio teritorij Primorske Hrvatske
Kako je Venecija izrastala u trgovačku silu, htjela je gospodariti hrvatskom obalom
Težak poraz Veneciji nanio je knez Domagoj pa su Mlečani nazvali " najgorim knezom Hrvata"
g. papa Ivan VIII. blagoslovio je kneza Branimira i njegov narod čime je priznao nezavisnost Hrvatske
Hrvatsko kraljevstvo u X. stoljeću
U vrijeme Tomislava ujedinjene su Posavska i Primorska Hrvatska u jedinstvenu državu, a Tomislav je na upravu dobio i Bizantsku Dalmaciju
Tomislava smatramo prvim kraljem, a 925. godinom nastanka Hrvatskog kraljevstva
Na crkvenim saborima u Splitu 925. i 928. g. odlučeno je da će splitskim nadbiskup biti crkveni poglavar cijele Hrvatske te da se bogoslužje mora odvijati na latinskom jeziku
Od vremena Stjepana Držislava hrvatski se vladari nazivaju kraljeima Hrvatske i Dalmacije
Procvat Hrvatske u doba Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira
Petar Krešimir IV.
proširio je teritorij Hrvatske na Neretvansku kneževinu i Bosnu
pridonio je gospodarskom razvoju Hrvatske razvijajući dalmatinske gradove
okrunjen u BIogradu, a papa ga je nazivao kraljem Dalmacije i Hrvatske
utemeljio Šibenik koji se prvi put spominje 1066.g. u jednoj njegovoj rapravi
Kralj Dmitar Zvonimir
prvi hrvatski vladar kojemu je kraljevske znakove poslao papa
pomagao je papi u borbi protiv Bizanta i Venecije
u Solinu je okrunjen krunom koju mu je poslao Grgur VII.
njegov brak s Jelenom, ugarskom prncezom omogućio je ugarskoj dinastiji Arpadovića da zahtijevaju pravo na hrvatsko prijestolje
Hrvatska kultura u doba narodnih vladara
Najstariji spomenik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom je Bšćanska ploča pronađena u Jurandvoru na otoku Krku
Bašćanska ploča
nastala ok 1100. g. i predstavlja darovnicu kralja Zvonimira samostanu sv. Lucije u Baškoj na Krku.
uz gornji rub je ornamentalni pojas sastavljen od vitica i lišća
ploča je služila kao oltarna pregrada u crkvi sv. Lucije
danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu
Nastariji zapisi, kameni spomenici i dokumenti pisani su latinicom i latinskim jezikom
jačanju hrvatske kulture i širenju pismenosti pridonijeli su benediktinski samostani
predromaničko graditeljstvo najbolje prezentiraju crkva sv. Križa u Ninu i crkva sv. Donata u Zadru
Doseljenje i pokrštavanje Hrvata
Hrvati pripadaju južnim Slavenima
Doselili su na prostor današnje hrvatske na kraju 6. i na početku 7. st.
Dolazili su iz Velike ili Bijele Hrvatske sjeverno od Karpata
Prihvatili su kršćansku vjeru
Hrvate su pokrštavali franački i bizantski misionari, misionari iz Rima, benediktinci i glagoljaši
Pokrštavanje je započelo za vrijeme cara Heraklija, a trajalo je oko 300 godina, završeno je krajem 9. st.
Podrijetlo Hrvata
Prema slavenskoj teoriji Hrvati su se doselili na kraju 6. i na početku 7. st. s drugim južnoslavenskim narodima
Prema gotskoj teoriji Hrvati su potomci Zapadnih Gota koji su kasnije slavenizirani
Na ušću Dona u Azovsko more pronađen je natpis s imenima Horoathos i Horouathos pa iz toga izvodi iransko- perzijska teorija o podrijetlu Hrvata