SVJETSKO MORE

PODJELA:

oceani

mora

morski prolazi

morski zaljevi

Tihi ocean

Atlantski ocean

Južni ocean

Indijski ocean

Arktički ocean

Jadransko more

Arapsko more

Sredozemno more

Crveno more

Meksički zaljev

Gvinejski zaljev

Hudsonov zaljev

Bengalski zaljev

Veliki australski zaljev

Beringov prolaz

Drakeov prolaz

Gibraltarska vrata

Panamski kanal

Danski prolaz

SVOJSTVA MORA:

slanost

temperatura

prozirnost

boja

prosječna slanost mora-35 promila

prosječna slanost Jadranskog mora-38 promila

ovisi o:

ovisi o:

isparavanju(više isparavanja =veća slanost mora)

količini padalina

dotok tekućica

zagrijavanju Sunčevim zrakama(najtoplija mora uz ekvator)

od površine do dna=smanjivanje temperature

niža temperatura u obalu(priticanje hladnije vode s kopna)

Jadransko more =toplo more

(od 22 do 25 st C)temp. ljeti

(od 9 do 14 st C)temp. zimi

najtplije u kolovozu,a najhladnije u veljači

ovisi o:

slanosti mora

temperaturi mora

najveća prozitnost u Sargaškom moru(66,5m)

najveća prozitnost Jadranskog mora kod Dubrovnika(56m)

veća prozirnost=čistije,ali more koje je siromašnie biljnim i životinjskim vrstama

Jadransko more =modra boja i velika prozirnost

ovisi o:

dubini mora

obilježjima morskog dna

bogatstvu živog svijeta

onečišćenju mora

Jadransko more=modro

mora su najčesće plave boje=rezultat odraza neba na morskoj površini

GIBANJA MORA:

ovisi o:

djelovanju vjetra

bura(s kopna na more)

jugo(s mora na kopno)

maestral

PODJELA:

valovi

morske struje

morske mijene

ovise o:

brzini vjetra

smjeru strujanja vjetra

trajanju vjetra

udarajući u obalu ujedno ju i oblikuju

promjena morske razine

plima=izdizanje morske razine

oseka=spuštanje morske razine

Jadransko more-razlike između plime i oseke(od 25cm do 80cm)

Atlantski ocean najveće razlike izmeđi plime i oseke( do 20m)

razlike između morskih mijena mogućnost proizvodnje el. energije

ovise o:

stalnim vjetrovima

razlici u temperaturi mora

neprestano kruže(nemaju početak ni kraj)

razlikujemo:

tople morske struje

hladne morske struje

kreću iz područja ekvatora

donose vodu topliju od okolnog mora

kreću iz polarnih područja

donose vodu od hladnijeg mora

važnost:

raspodjela planktona

ujednačavanje temperature i slanosti mora

BOGATSTVO I VAŽNOST MORA:

izvor prehrane

riba-poželjna prehrambena namirnica

Jadransko more poznato po

plavoj ribi(srdela,skuša,inćun)

bjeloj ribi(zubatac,brancin)

mekušcima(lignje,hobotnice

školjkama

proizvodnja soli

Ston(najstarija solana u Hrtvatskoj

Pag(najveća solana )

solana u Ninu

desalinizacija-pretvaranje slane vode u slatku vodu(dodatni izvor pitke vode)

velike zalihe važnih sirovina

nafta

zemni plin

prometno povezivanje

važnije pomorske luke u Hrvatskoj

Split(putnički promet)

Rijeka(teretni promet)

ostale pomorske luke

Pula

Zadar

Šibenik

Ploče

Dubrovnik

turizam

Hrvatska značajno turističko odredište(toplo i čisto more s razvedenom obalom