SVJETSKO MORE
PODJELA:
oceani
mora
morski prolazi
morski zaljevi
Tihi ocean
Atlantski ocean
Južni ocean
Indijski ocean
Arktički ocean
Jadransko more
Arapsko more
Sredozemno more
Crveno more
Meksički zaljev
Gvinejski zaljev
Hudsonov zaljev
Bengalski zaljev
Veliki australski zaljev
Beringov prolaz
Drakeov prolaz
Gibraltarska vrata
Panamski kanal
Danski prolaz
SVOJSTVA MORA:
slanost
temperatura
prozirnost
boja
prosječna slanost mora-35 promila
prosječna slanost Jadranskog mora-38 promila
ovisi o:
ovisi o:
isparavanju(više isparavanja =veća slanost mora)
količini padalina
dotok tekućica
zagrijavanju Sunčevim zrakama(najtoplija mora uz ekvator)
od površine do dna=smanjivanje temperature
niža temperatura u obalu(priticanje hladnije vode s kopna)
Jadransko more =toplo more
(od 22 do 25 st C)temp. ljeti
(od 9 do 14 st C)temp. zimi
najtplije u kolovozu,a najhladnije u veljači
ovisi o:
slanosti mora
temperaturi mora
najveća prozitnost u Sargaškom moru(66,5m)
najveća prozitnost Jadranskog mora kod Dubrovnika(56m)
veća prozirnost=čistije,ali more koje je siromašnie biljnim i životinjskim vrstama
Jadransko more =modra boja i velika prozirnost
ovisi o:
dubini mora
obilježjima morskog dna
bogatstvu živog svijeta
onečišćenju mora
Jadransko more=modro
mora su najčesće plave boje=rezultat odraza neba na morskoj površini
GIBANJA MORA:
ovisi o:
djelovanju vjetra
bura(s kopna na more)
jugo(s mora na kopno)
maestral
PODJELA:
valovi
morske struje
morske mijene
ovise o:
brzini vjetra
smjeru strujanja vjetra
trajanju vjetra
udarajući u obalu ujedno ju i oblikuju
promjena morske razine
plima=izdizanje morske razine
oseka=spuštanje morske razine
Jadransko more-razlike između plime i oseke(od 25cm do 80cm)
Atlantski ocean najveće razlike izmeđi plime i oseke( do 20m)
razlike između morskih mijena mogućnost proizvodnje el. energije
ovise o:
stalnim vjetrovima
razlici u temperaturi mora
neprestano kruže(nemaju početak ni kraj)
razlikujemo:
tople morske struje
hladne morske struje
kreću iz područja ekvatora
donose vodu topliju od okolnog mora
kreću iz polarnih područja
donose vodu od hladnijeg mora
važnost:
raspodjela planktona
ujednačavanje temperature i slanosti mora
BOGATSTVO I VAŽNOST MORA:
izvor prehrane
riba-poželjna prehrambena namirnica
Jadransko more poznato po
plavoj ribi(srdela,skuša,inćun)
bjeloj ribi(zubatac,brancin)
mekušcima(lignje,hobotnice
školjkama
proizvodnja soli
Ston(najstarija solana u Hrtvatskoj
Pag(najveća solana )
solana u Ninu
desalinizacija-pretvaranje slane vode u slatku vodu(dodatni izvor pitke vode)
velike zalihe važnih sirovina
nafta
zemni plin
prometno povezivanje
važnije pomorske luke u Hrvatskoj
Split(putnički promet)
Rijeka(teretni promet)
ostale pomorske luke
Pula
Zadar
Šibenik
Ploče
Dubrovnik
turizam
Hrvatska značajno turističko odredište(toplo i čisto more s razvedenom obalom