Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U RANOME SREDNJEM VIJEKU, slavenska teorija- doselili su se na…
-
-
-
-
- nisu sačuvani pisani dokumenti o doseljenju Hrvata
- trajalo oko 300 godina, započelo je za vrijeme cara Heraklija
-
-
-
-
-
Trpimirova darovnica (852.) - najstariji spomen Hrvatskog imena, u njoj se Trpimir naziva "milošću Božjom knez Hrvata"
-
Papa Ivan VIII. je 879. blagoslovio Branimira i njegov narod što je bilo i priznanje Hrvatske kao samostalne i nezavisne države
- Dolaskom Tomislava na vlast 910. Hrvatskoj je zaprijetila opasnost od Mađara
- Papa Ivan X. 925. Tomislava u pismu naziva kraljem
- Splitska crkva ima prvenstvo nad ostalim crkvama te pokrajine
- Zabranjeno je da se svećenici glagoljaši zarede prije nego nauče latinski
- Nakon Tomislavove je smrti kraljevstvo jos neko vrijeme održalo svoju moć, a onda je oslabilo zbog borbe za prijestolje
- Krešimir je smatrao dalmatinske gradove i usmjerenost na more važnima za razvoj države
- je utemeljio novi grad na obali, Šibenik
- Bio je zarobljen 1074. u bitci s Normanima kod Paga.
O njegovoj smrti ništa ne znamo
- Odlučeno je da se zatvore sve crkve u kojima se bogosluže odvijalo na narodnom jeziku.
- Svećenici su morali brijati brade i nisu se smjeli ženiti
- Krešimir je imenovao slavonskog bana Dmitra Zvonimira za suvladara i svojeg nasljednika, jer nije imao biološkog nasljednika
- Zvonimir je pomagao papi papi u borbi protiv Bizanta i Venecije, pa je Bizantski car dodijelio Dalmaciju Mlečanima i tako htio oslabiti moć Hrvatske, ali Venecija
nije uspjela oduzeti vlast na obali Hrvatima
- Najpoznatiji spomenik pisan glagoljicom i hrvatskim jezikom je Bašćanska ploča, nastala oko 1100.
- Predstavlja darovnicu kralja Zvonimira samostanu sv.Lucije u Baškoj na Krku
- Na latinskom su jeziku napisani neki od najstarijih hrvatskih pisanih izvora.
- Bili su to kameni natpisi religioznog karaktera, Višeslavova krstionica ili natpisi s imenima hrvatskih vladara.
- Najvredniji spomenik napisan na latinskom je Splitski evanđelistar, s kraja 8. st
- U promicanju kulture važno mjesto imaju benediktinski samostani.
- U hrvatskoj je najznačajniji samostan sv. Krševana u Zadru
- Iz skriptorija tog samostana je proizašao Časoslov opatice Čike i evanđelistar opatice Večenege
- Bilo je najrazvijenije uz Jadransku obalu.
- Sagrađeno je mnogo crkava, ali ih je većina uništena tokom povijesti
- Najljepši primjeri su crkva sv. Križa u Ninu i crkva sv. Donata u Zadru, obje iz 9. st