Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
GLAGOLI (GLAGOLI PO ZNAČENJU (STANJE - nedjelovanje, ništa se ne događa…
GLAGOLI
GLAGOLI PO ZNAČENJU
STANJE - nedjelovanje, ništa se ne događa (biti, čučati, drijemati, šutjeti)
ZBIVANJE - nenamjerno djelovanje, uzročnici su prirodni zakoni (kišiti, bujati, razboljeti se)
RADNJA - namjerno djelovanje (bacati, hodati, pjevati)
GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE
2) NEPRIJELAZNI - nemaju objekt u akuzativu, tj. mogu biti bez objekta ili imati neizravni objekt (hodati ulicom)
3) POVRATNI - glagoli koji uza se imaju "se". Povratni se glagoli dijele na prave povratne, neprave povratne i uzajamnopovratne
Nepravi - "se" je čestica (veseliti se)
Uzajamnopovratni - "se" je čestica (grliti se (uzajamno))
Pravi - "se" je zamjenica i znači "sebe" (češljati se)
1) PRIJELAZNI - uza se imaju izravni ili pravi objekt, tj. objekt u akuzativu, npr. čitati novine
GLAGOLSKA VREMENA
PROŠLA
Jednostavna
IMPERFEKT - -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu; -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu; -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu (pisah, pisaše, pisaše...)
AORIST - -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše; -eh, -e, -e, -esmo, -este, -eše; -h, -ø, -ø, -smo, -ste, -še (zapjevah, zapjeva, zapjeva..)
Složena
PERFEKT -tvori se od nenaglašenoga prezenta pomoćnoga glagola biti, koji glasi sam, si, je, smo, ste, su, i glagolskoga pridjeva radnoga (pjevala sam, pjevala si, pjevala je...)
PLUSKVAMPERFEKT - tvori od perfekta ili imperfekta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog (bio sam pjevao, bio si pjevao, bio je pjevao)
SADAŠNJE
Jednostavno
PREZENT - -am, -aš, -a, -amo, -ate, -aju; -im, -iš, -i, -imo, -ite, -e; -em, -eš, -e, -emo, -ete, -u; -jem, -ješ, -je, -jemo, -jete, -ju (plešem, plešeš, pleše....)
BUDUĆE
Složena
FUTUR I. - nesvršeni prezent pomoćnoga glagola htjeti, koji glasi ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će, i infinitiv glagola koji se spreže (pjevat ću, pjevat ćeš, pjevat će...)
FUTUR II. - svršeni prezent pomoćnoga glagola biti, koji glasi budem, budeš, bude, budemo, budete, budu, i glagolski pridjev radni (budem dolazila, budeš dolazila, bude dolazila...)
GLAGOLSKI NAČINI
KONDICIONAL I. - nenaglašeni aorist pomoćnoga glagola biti, koji glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi, i glagolski pridjev radni (bih napisala, bi napisala, bi napisala...)
KONDICIONAL II. - tvori se od kondicionala prvoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnoga (bih bio učio, bi bio učio, bi bio učio...)
IMPERATIV - -ø, -mo, -te; -j, -jmo, -jte; -i, -imo, -ite; -ji, -jimo, -jite (/, pjevaj, neka pjeva...)
GLAGOLI PO VIDU
SVRŠENI GLAGOLI - izriču radnju koja je svršenadjelomično ili u cijelosti: dospjeti, proliti, dati
NESVRŠENI - izriču radnju koja u određenom vremenu nije svršena: dospijevati, prolijevati, bacati
GLAGOLSKI PRIDJEVI
RADNI - tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -o (nastao vokalizacijom od -l), -la, -lo; -li, -le, -la; -ao (ako osnova završava suglasnikom i u glagola s nastavkom -ći), -la, -lo; -li, -le, -la (učila, učio, učilo...)
TRPNI - infinitivna osnova i nastavci: -n, -na, -no, -ni, -ne, -na; -en, -ena, -eno, -eni, -ene, -ena; -jen, -jena, -jeno, -jeni, -jene, -jena; -t, -ta, -to, -ti, -te, -ta (voljna, voljen, voljeno...)
GLAGOLSKI PRILOZI
SADAŠNJI -tvori se od nesvršenih glagola tako da se 3. licu množine prezenta doda nastavak -ći:
(voljeti: vole + ći > voleći)
PROŠLI - tvori se od svršenih glagola tako da se infinitivnoj osnovi doda nastavak -vši ili -avši. (zapjevavši)
GLAGOLSKE IMENICE
imenice tvorene od svršenih i nesvršenih glagola sufiksima: -nje, -će, -ba. Označuju vršenje glagolske radnje (plesanje, berba) ili rezultat svršene radnje (obećanje, uginuće)